Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Može li proglašenje Godine milosrđa poboljšati stanje najsiromašnijih?

Siromašni postaju sve siromašniji

Kada je papa Franjo proteklu godinu proglasio Godinom milosrđa pojavila se nada za mnogobrojne siromašne da će se njihovo stanje barem malo poboljšati. Da bi se to dogodilo nije dovoljan angažman brojnih humanitarnih udruga niti hvalevrijedan angažman pojedinaca velikog srca. Do izražaja treba doći veća osjetljivost političkih elita za sustavno rješavanje nagomilanih društvenih problema koji nemilosrdno guraju u kategoriju siromašnih sve veći broj stanovnika ove "doline suza".

A kako mi u Hrvatskoj stojimo s problemom siromaštva? Ono što svatko može uočiti na našim cestama, odnosno ljude koji kopaju po kontejnerima, samo je vrh ledene sante unutar koje se krije znatno veći problem. Siromaštvo kao istraživačka tema u RH je dugo bilo zapostavljeno. Prvo nacionalno istraživanje siromaštva provedeno je 1998. godine i, premda je Državni zavod za statistiku - DZS svake godine prikupljao podatke o potrošnji i prihodima kućanstava, tek se 2004. godine javno obznanjuju standardizirani pokazatelji siromaštva. Prema nalazima DZS-a udio siromašnih osoba veći je od 21% (svaka peta osoba) što u usporedbi sa zemljama EU čini Hrvatsku zemljom s nešto višim relativnim stopama siromaštva.

Među siromašnima su zastupljena kućanstva koja vode osobe s nižim stupnjem obrazovanja, nezaposlene ili neaktivne te umirovljenici i starije osobe. Siromašni u Hrvatskoj u odnosu na ukupno stanovništvo imaju lošije stambene uvjete, slabiju opremljenost kućanstva, više zdravstvenih problema i vrlo ograničene šanse za poboljšanje materijalne situacije.

Broj nezaposlenih još je jedan pokazatelj stanja siromaštva. Prema podacima Ministarstva financija sredinom 2016. u RH je blokirano gotovo pola milijuna računa građana. Istovremeno je na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno više od 300 000 radno sposobnih osoba (21%). Ova dva podatka ukazuju na ubrzan proces osiromašenja stanovnika Hrvatske.

Značajan pokazatelj stanja u Hrvatskoj su troškovi života. Sindikalna košarica za četveročlanu radničku obitelj iznosi gotovo 7.000 kuna. Prosječna neto plaća pokriva svega 83% troškova života. Prosječna mirovina jedva doseže 2.300 kuna. Udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosi manje od 40%. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika je 1:1,2, što je krajnje nepovoljno za akumulaciju mase novca u mirovinske fondove.

U Hrvatskoj je 17% ljudi izjavilo da ponekad ili često nije imalo za hranu, dok je oko 1% našeg stanovništva suočeno s potpunom neimaštinom. Pokazatelj siromaštva u RH je i statističko godišnje izvješće ministarstva zaduženog za socijalnu skrb. Pokazatelji ukazuju na činjenicu da se stanje pogoršava. Godišnje je ostvareno oko 50 000 stalnih socijalnih pomoći. Više od 110 000 osoba koje žive u siromaštvu obuhvaćeno je stalnom socijalnom pomoći, a to je 2,3% ukupnog stanovništva Hrvatske.

Siromaštvo je u Hrvatskoj koncentrirano među starijim osobama i umirovljenicima, iako najveći rizik siromaštva imaju nezaposlene osobe. Tri tipa kućanstva imaju natprosječan rizik siromaštva: samačka kućanstva, samohrani roditelji i kućanstva u kojima živi troje i više uzdržavane djece.

U Europskoj Uniji gotovo 60 milijuna ljudi živi ispod granice siromaštva i imaju ispodprosječna godišnja primanja. Svaki šesti stanovnik živi na granici siromaštva, a posebno žene starije od 65 godina i djeca. Naglo raste i dječje siromaštvo, kod kojeg su naročito ugrožena djeca doseljenika koja se teže uključuju u obrazovni sustav i u tržište rada.

Osobit problem u Europi i svijetu su beskućnici. U ukupnom broju siromašnih u Europi broj beskućnika je oko 2,7 milijuna. Ujedinjeni narodi procjenjuju da broj beskućnika diljem svijeta premašuje jednu milijardu. Podaci iz svijeta govore kako svaki dan umire 50 000 ljudi, uglavnom djece i žena, kao rezultat siromašnih skloništa, onečišćene vode i neadekvatnih sanitarnih uvjeta, a najmanje 600 milijuna ljudi živi u prihvatilištima koja su životno i zdravstveno ugrožavajuća. Prema procjenama 1,3 milijarde ljudi u svijetu živi u siromaštvu, a od toga su 70% žene. Beskućništvo neposredno ugrožava zdravlje utječući na dramatično skraćivanje životnog vijeka.

Da bi se pojasnio dramatičan porast beskućnika, posebice u zadnjih 30 godina, iznijeti su mnogi razlozi. Osim što je razina siromaštva u tom razdoblju u razvijenom svijetu općenito u porastu, u isto vrijeme mogućnost jeftinijeg stanovanja u mnogim gradovima naglo opada. Čekanje na socijalne stanove traje godinama, a socijalne pomoći nisu pratile stopu inflacije. Osim ovih čimbenika trend porasta broja beskućnika pratile su i promjene u tretiranju kronično mentalno bolesnih, ovisnika o drogama, nemogućnost obitelji da podrže svoje odrasle članove te porast broja prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama.

I, na kraju, što reći? Ima li nade za siromašne? Bez korjenitih gospodarskih promjena siromašni nemaju nikakve šanse izvući se iz neimaštine, a njihov broj će i dalje rasti.

Arhiva 2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002