Mile Vranešia
ŽUMBERAEKE CRTICE

Papina ekološka enciklika

Laudato si - Hvaljen budi

Naši dragi školarci i studenti već uživaju u bezbrižnosti ljetnog odmora. Radni narod koristi dane zasluženog godišnjeg odmora. Zbog gospodarske situacije kakva je kod nas mnogi će ove dane provesti više u brigama za nadolazeće dane početka nove školske godine, nego u zasluženom i tako potrebnom opuštanju.

Pritisnula nas je neka čudna tropska vrućina, koju mi stariji ne pamtimo. Srpanjske temperature danima probijaju nekada nezamislivih trideset pet stupnjeva, a uz to i Sunce isijava neke čudne zrake, koje na naše organizme djeluju pomalo zamarajuće. Izgleda da je došlo do nekog kozmičkog poremećaja u našoj hemisferi.

I upravo ovih dana naš dragi rimski biskup Franjo izdao je svoju ekološku encikliku "Laudato si – Hvaljen budi". Nadam se da su mnogi čitatelji čuli za ovu encikliku, čiji je naslov uzet iz poznate Pjesme stvorenja sv. Franje Asiškoga. Svjetska javnost s nestrpljenjem je očekivala papinu encikliku. Posebno ekološki svjesni stanovnici cijele kugle zemaljske, kako bi, s najvišeg moralnog mjesta, dobili potvrdu svojeg hvalevrijednog rada i zauzimanja.

Vlasnici većine svjetskog kapitala uloženog u sve nezasitniju potrošnju i uništavanje zemljinih i prirodnih resursa, upozorenje su nam da ne valja biti toliko pohlepan. Siromašni su se mogli s opravdanjem nadati da će se sadašnji papa kroz teologiju ekologije zauzeti za njihova prava. Objavljivanjem enciklike Laudato si svi su došli na svoje. Nažalost, enciklika koja je izdana u Vatikanu, na latinskom jeziku, još nije prevedena i objavljena na hrvatski jezik.

Želeći upoznati čitatelje Glasnika, poslužio sam se nekim tekstovima koji govore o sadržaju enciklike. Sama enciklika predstavljena je u četvrtak, 18. lipnja, u Vatikanu. Predstavili su je predsjednik Papinskog vijeća Pravda i mir, kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson (usput budi rečeno, moj osobni kandidat za papu na zadnjim konklavama, jer je ušao u žestok sukob s nositeljima svjetske korupcije), i vodeći grčkopravoslavni teolog i predstavnik Ekumenskog carigradskog patrijarhata, metropolit Ioannis Zizioulas.

Na predstavljanju enicklike bili su i predstavnici drugih vjera, čime se željelo pokazati koliko je važna ekološka problematika i kako se ova tema nametnula cijelom čovječanstvu te nadilazi vjerske podjele. Jer, papa u svojoj enciklici polazi od ključnih pitanja smisla, poput: "Kakav svijet želimo prenijeti onima koji dolaze poslije nas, djeci koja sada rastu?" ili: "Radi koje se svrhe nalazimo u ovom životu? Za koji cilj radimo i borimo se? Za što nas ova Zemlja treba"? Valja istaknuti da u drugom poglavlju enciklike papa polazi od judeo–kršćanskih korijena i navodi: "Budući da je Zemlju zajednički Stvoritelj i Otac dao svim ljudima, čovjek ne može biti njezin apsolutni gospodar, nego je pozvan biti odgovoran i solidaran čuvar".

Iz svega onoga što je do sada dostupno u našim medijima, o ovoj eniklici bit će puno govora, jer tema je aktualna, a stil pisanja, i još više razumijevanje antropološke problematike današnjeg čovječanstva pape Franje, svakog onog koji ima imalo ekološke svijesti potaknut će na traženje odgovora u svjetlu ozbiljnog i promišljenog štiva.

Nažalost, bojim se da će ona za mnoge, od onih koji bi po službenoj dužnosti morali ne samo pročitati, nego i proučiti sadržaj ove enciklike, ostati samo hrpa nerazumljivih slova.

Pred nam su dva blagdana - sv. Ane, zaštitnice Grada Samobora, i blagdan Jahvina proroka Ilije, nebeskog zaštitnika Žumberka. Svečarima koji nose ova časna imena, bakama i pučanstvu Samobora, želim da ih čuvaju i zagovaraju ovi miljenici Božji.

Arhiva 2015

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002