Mile Vranešia
ŽUMBERAEKE CRTICE
Obistinila se stara židovska kletva
Dabogda imao pa nemao!
Od zadnje kolumne, koju dobrotom urednika objavljujem na stranicama vrlo informativnog, ali i formativnog Glasnika, u našoj dragoj Lijepoj našoj promijenila se aktualna vlast. Ostaci ove osiromašene države primljeni su u Europsku Uniju, preživjeli smo žestok nalet zime i na kraju se suočili s činjenicom da smo "dužni k'o Grčka". Uspjeli smo spaliti i Fašnika, tog uvijek dežurnog virtualnog krivca za sve gluposti. Obistinila se ona stara židovska kletva: "Dabogda imao pa nemao". Država, a time i mi, je tu gdje jesmo, a svi mi, kojima su tako dugo mahali parolama o boljoj budućnosti, zijevamo kao ribe na suhom.
Bacali su nam floskule da dogovorna ekonomija u bivšem sistemu i državi ima alternativu u liberalnom kapitalizmu. Iz neukosti ili gluposti, tadašnja (a djelomično i sadašnja državna nomenklatura) ne vidi da svijetom vlada dogovorna globalistička liberalno–kapitalistička ekonomija, koja je eksponent novčarskih institucija (banaka i burzi) i njihovih izvršnih organa u multinacionalnim kompanijama. Vladarima ekonomskog poretka jedini cilj je vrijednost kapitala i ne biraju sredstva kako ga postići. Jedno od bitnih sredstava za stvaranje profita je jeftina radna snaga, bez obzira na vrijednost čovjeka. Nekad jake industrijske zemlje preselile su proizvodnju u područja jeftine, ali vrlo vrijedne radne snage. U međuvremenu, uništili su svoju industriju i zadužili narod. Kako bi cijeli krug iskorištvanja bio zatvoren, trebalo je i proizvodnju hrane staviti pod kontrolu da bi se i neposlušan narod držao pod kontrolom.
Kako se to aplicira na nas? Svatko na svojoj koži to najbolje osjeća i ne treba nikomu soliti pamet. Depresija i sivilo u očima ljudi sve govori. Kao svećenik svakako imam svoje viđenje na tu otužnu situaciju iz Biblijskog zrenika, ali i iz svakodnevnog života. Egzaktan primjer, kojeg svakog dana vidim u vrletima Žumberka, je da se sve više traže ogrjevna drva (očito komocija plinskog gijanja postaje preskupa), lijeskove nakolke za sadnju graha i stajski gnoj, jer nekadašnji se cvijetnjaci "preštihavaju" u gredice. Teško je doći do gnoja, jer nema ni stoke, a nje nema zato što nema ni ljudi koji bi obrađivali zemlju. Jednostavno, na naplatu dolazi nerazumna razvojna politika u Hrvatskoj.
Biblijska poruka na samom početku te stare, a tako drage i nepogrešive, knjige kaže da je Bog ljudima povjerio, zapravo zapovijedio, da "obrađuju zemlju u znoju lica svoga". Nije Bog ljudima među prvim zapovijedima dao neke druge zadaće, nego razmnažanje i zemlju koja će nove naraštaje prehranjivati. Sva tehnološka dostignuća tijekom povijesti ljudskog roda nisu uspjela zamijeniti osnovnu fiziološku potrebu čovjeka za prehranom. Istina je da su brojni pronalasci olakšali život i povećali prinose, ali nisu zamijenili hranu. Sadašnja situacija u globalnim razmjerima, a još više u hrvatskim, vratit će nas ovoj osnovnoj Božjoj zapovijedi. Nažalost, ni Crkva kako institucija nije prepoznala zamku globaliziranog svijeta i dala se je uvući u mrežu prezira prema selu (seoskim župama) i omalovažavanju ruralnih područja.
Dok ovo pišem vodi se velika bitka za održanje hrvatskog sela, a posebno se ističu proizvođači mlijeka. To je posljednja linija obrane našeg sela i, usuđujem se reći, cijele nacije. Zašto? Jer uz proizvodnju mlijeka vezano je i ekološko održanje krajobraza kroz obrađivanje pašnjaka i organskih gnojiva. Nema ekološke proizvodnje hrane bez oganskih gnojiva. Jednom riječju, počinje bitka za golo preživljavanje. Iz povjesnog iskustva znamo da onaj tko je imao hranu, taj je preživio. Gradovi su propadali, sela su opstajala.
Da ne duljim - sve se vraća, sve se plaća.
Nadam se da će netko prepoznati bremenitost sadašnjeg trenutka ove države; ako ne države, a ono barem grada. Ovo malo vrijednih ljudi koji su ostali proizvoditi osnovni ljudski energent – hranu, pogotovo na ovim brdima, zaslužuju veću podršku društvene zajednice.
Da se uskoro ne bi i ovom području, i svima nama, dogodilo da smo "imali sve, a sada smo željni osnovnoga".
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)