Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Zdravstvena ekologija danas ima pune ruke posla

Okoliš i zdravlje

Čovjek živi u određenom okruženju, koje se može definirati određenim parametrima. On se u svom okolišu ne nalazi kao pasivna jedinka, već kao njen aktivni sudionik koji je u mogućnosti snažno utjecati na promjene u tom okolišu. S jedne strane svojim djelovanjem može pozitivno utjecati na poboljšanje uvjeta života u određenom okolišu, a s druge strane može dovesti do ozbiljnog narušavanja čimbenika koji vladaju u tom okolišu. Na taj način se djelatnost čovjeka usmjerena na promjene uvjeta u okolišu vraća prema čovjeku kao čimbeniku tih promjena i to u negativnom ili pozitivnom smislu. Poboljšavajući uvjete života u okolišu čovjek utječe pozitivno na smanjenje rizičnih čimbenika nastanka određenih bolesti, kako zaraznih tako i masovnih kroničnih bolesti koje su sve prisutnije u modernoj društvenoj zajednici. Nesmotrenim ponašanjem, zanemarivanjem ograničenih regeneracijskih kapaciteta okoliša, čovjek djeluje na stvaranje nepovoljnih uvjeta koji omogućavaju nastanak bolesti i narušavanje zdravlja. U ovome je očita velika uloga čovjeka koji na svoj okoliš djeluje svjesno i vrlo agresivno, za razliku od drugih živih bića koja u određenom okolišu žive sukladno njegovim resursima. U prirodi vlada vrlo jednostavno pravilo da je kapacitet nekog okoliša ograničen njegovim resursima. Kad se resursi iscrpe i kapacitet okoliša se umanjuje, a to nužno dovodi do smanjenja određene populacije živih bića koja egzistiraju u tom okolišu. U slučaju čovjeka ovo pravilo ne vrijedi. Čovjek iznalazi nove načine korištenja postojećeg i njegovog konačnog iskorištavanja, a potom se okreće alternativnim izvorima te nastavlja iscrpljivati okoliš i istovremeno ga zagađivati.

Okoliš se definira kao skup vanjskih čimbenika koji mogu utjecati na zdravlje i pojavu bolesti kod čovjeka. Čimbenici okoliša mogu biti biološki, fizički, kemijski i socijalni. Svaki od navedenih skupina čimbenika sadrži u sebi velik i promjenjiv broj specifičnih agenasa, koji na različite načine djeluju na ljude i s različitim posljedicama po njihovo zdravlje. Tako socijalni čimbenici, u najširem smislu te riječi, podrazumijevaju političke, kulturne i ekonomske čimbenike. Utjecaj pojedinih skupina čimbenika se mijenja kroz vrijeme i prostor. U jednom razdoblju značajniji će biti oni biološki, dok će u drugom (ili na drugom mjestu) veći značaj imati neki drugi. Smatra se da danas najveći značaj za zdravlje ljudi imaju zagađen zrak, voda i tlo te nekontrolirano odlaganje komunalnog i opasnog otpada, UV zračenje, promjene globalne klime i dr. Medicinska disciplina koja se bavi izučavanjem utjecaja okoliša na zdravlje ljudi naziva se zdravstvena ekologija.

Mjere za poboljšanje uvjeta u okolišu, a time i snižavanje pobola od nekih bolesti, svakako se mogu uvrstiti u područje javno-zdravstvenih intervencija. Koji značaj imaju uvjeti okoliša na pojavu bolesti pokazuje procjena da kod odraslih 1/4 bolesti, a kod djece čak 1/3, nastaje kao posljedica uvjeta okoliša koji se mogu mijenjati. Jednako tako, procjenjuje se da je 1/4 preuranjenih smrti u razvijenim zemljama uzrokovana čimbenicima okoliša. Dakle, javno-zdravstvenim intervencijama moguće je utjecati na snižavanje pobola i smrtnosti od nekih bolesti. Neke skupine bolesti snažnije su povezane s uvjetima okoliša pa ih je moguće i snažnije mijenjati intervencijom. Primjerice, u zemljama u razvoju kod velike većine proljeva postoji povezanost s uvjetima okoliša. Intervencijom u smislu poboljšanja snabdijevanja ispravnom pitkom vodom dolazi brzo do naglog pada pobola u ovoj skupini bolesti. Uvjeti okoliša u razvijenim zemljama odgovorni su za visok pobol od kardiovaskularnih bolesti, kroničnih respiratornih bolesti i malignih bolesti. Preventivne mjere ovdje su daleko složenije i skuplje te teže provedive zbog interesa kapitala za stalnom zaradom, bez obzora na pogoršavanje čimbenika okoliša (industrijska zagađenja). Primjerice, neke najrazvijenije zemlje ne žele potpisati sporazum o smanjenju otpuštanja stakleničkih plinova u atmosferu (efekt staklenika i globalnog zagađenja), jer procjenjuju da bi se time usporio njihov gospodarski rast. Na kraju će to i potpisati, ali će nemoralno (a takav je kapital) prebaciti prljavu industriju u nerazvijene zemlje, gdje je i cijena rada znatno niža (još veća zarada).

Svjetska zdravstvena organizacija identificirala je u svom izvješću o zdravlju desetak vodećih globalnih rizičnih čimbenika za zdravlje ljudi. To su pothranjenost, nezaštićen spolni odnos, povišeni arterijski tlak, pušenje duhana, pijenje alkohola, neispravna voda, loša sanitacija i higijena, deficit željeza, zagađenost atmosfere, povišeni kolesterol i pretilost.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)