Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Nasilje kao značajan javnoznanstveni problem

Svim sredstvima protiv nasilja!

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svom Izvješću o nasilju i zdravlju ističe nasilje kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu. Nasilje je vrlo kompleksan problem. Definicija nasilja se razlikuje ovisno o tome tko je definira (za potrebe sudske prakse ili socijalnih službi). SZO definira nasilje kao "namjerno korištenje fizičke snage i moći prijetnjom ili aktivnošću prema samome sebi, prema drugoj osobi, prema skupini ljudi ili čitavoj zajednici, što bi moglo rezultirati (ili rezultira) ozljedom, smrću, psihološkim posljedicama, nerazvijenošću ili deprivacijom".

Nasilje se uobičajeno dijeli na fizičko, psihičko, seksualno te zanemarivanje (izolacija, ograničavanje kretanja, prijetnje i zastrašivanje). SZO dijeli nasilje u tri velike skupine i to: prema samom sebi, međuljudsko nasilje te kolektivno nasilje (prema kolektivu, državi, političkim skupinama). Nasilje prema samome sebi podrazumijeva suicid, pokušaj suicida, planiranje i razmišljanje o suicidu te samoozljeđivanje. Međuljudsko nasilje je ono u obitelji (prema partneru, djeci, starijim članovima), potom nasilje unutar zajednice (među mladima, među školskom djecom). Svakodnevno smo svjedoci oba ova oblika međuljudskog nasilja, za koje procjenjujemo da je i kod nas u porastu.

Kolektivno nasilje najčešće je organizirano od strane jedne skupine ljudi u odnosu na drugu u svrhu postizanja ekonomskih, političkih ili socijalnih ciljeva. Provodi se kroz različite oblike kolektivnog nasilja, poput rata, genocida, terorizma, kršenja ljudskih prava ili kroz druge oblike organiziranog kriminala. I taj oblik nasilja je u svijetu u stalnom porastu. Točni podaci o nasilju bitni su za planiranje zdravstvene, socijalne i pravne skrbi. Podaci se prikupljaju od pojedinaca, od institucija i državnih agencija, od lokalne i državne vlasti te primjenom populacijskih istraživanja. Stoga su i izvori podataka o nasilju raznovrsni; od liječnika, preko policijskih i sudskih podataka do istraživanja o nasilju. Nemojmo zaboraviti da u dobi pune socijalne zrelosti i radne i produktivne sposobnosti nasilje postaje vodeći uzrok smrti. Tako je zbog posljedica nasilja u 2000. godini umrlo 1,6 milijuna ljudi.

Posljedice nasilja su višestruke. Javlja se povećan broj smrti, povećan broj teških ozljeda, povećana odsutnost (apsentizam) s posla, raste udio ljudi s psihičkim problemima i poremećajem ponašanja, a javljaju se i neželjene trudnoće i spolno prenosive bolesti.

Primarna prevencija usmjerena je na sprečavanja pojave nasilja. Kad je do nasilja došlo primjenjuje se sekundarna prevencija, usmjerena prema ugroženima (medicinska pomoć, socijalna pomoć, psihološka pomoć). U okviru tercijarne prevencije pruža se dugotrajna zdravstvena, socijalna i psihološka skrb. Zbog kompleksnosti problematike nasilja pristup u njegovom rješavanju mora biti jednako kompleksan te je potrebna uska suradnja raznovrsnih stručnjaka, od javnozdravstvenih, preko psiholoških i socijalnih do kriminalističkih.

Intervencija mora biti usmjerena prema počinitelju nasilja (indicirana intervencija), prema rizičnim skupinama ili pojedincima (selektivna intervencija) te prema skupinama ili populaciji (univerzalna intervencija).

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, raste broj kaznenih postupaka zbog nasilničkog ponašanja u obitelji. Zbog ovog kaznenog djela podnijeta je 2003. godine 491 prijava, optužene su 254 osobe, a osuđeno njih 214. Te iste godine za silovanje su podnijete 422 prijave, a osuđeno je 37 osoba, dok su za spolni odnos s djetetom prijavljene 142 osobe, a osuđeno je njih 17.

Prema podacima HZJZ u 2008. godini zabilježeno je 3034 nasilnih smrti u Hrvatskoj, od toga je čak 2148 nastalo nesretnim slučajem. Zabilježene su dvije nasilne smrti kao posljedica ratnih djelovanja nakon obustave neprijateljstava (eksplozija nagaznih mina) i jedanaest nasilnih smrti nepoznatog ili nerazjašnjenog uzroka. U 2008. godini bilježi se porast broja umrlih od nasilnih smrti (ozljeda i otrovanja), prvenstveno zbog povećanja broja samoubojstava i ubojstava. Nasilne smrti su znatno rjeđi uzrok smrti u žena, nego u muškaraca.

U borbu protiv nasilja, važnog i sve više rastućeg javnozdravstvenog problema, treba uključiti sva raspoloživa sredstva. To su na lokalnoj razini edukatori, socijalni radnici, zdravstveni radnici, poslodavci, policija i upravna tijela lokalne zajednice. Najbitnija je prevencija nasilja na lokalnoj razini. O njenoj uspješnosti ovisi uspjeh prevencije na državnoj razini, kao i internacionalna suradnja na prevenciji nasilja. Na državnoj razini potrebna je suradnja ministarstava, Ministarstva obrazovanja, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane i drugih relevantnih državnih struktura. Internacionalna suradnja služi razmjeni znanja i iskustava i na taj način pridonosi uspješnoj borbi protiv nasilja na globalnoj razini.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)