Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Mnogi i dalje nisu svjesni veze između štetnih navika i pojava bolesti

Bolesni trio - pušenje, pretilost i alkohol

Čovjek je sklon ustaljenom ponašanju pa govorimo o našim navikama. Možemo čuti kako netko kaže da je navikao ujutro na tašte popiti kavu ili radni dan započeti s čašicom rakije. Netko će reći da je navikao soliti hranu i prije nego li je isproba, jer on "zna da je za njega sve nedovoljno posoljeno". Mnogi među nama sate i sate provode pred kompjutorom ili televizorom, a to je prigoda da se nešto slano gricka i ispija hladno pivo (osobito ako se gleda neki važan nogometni susret). A svakodnevno hodanje gotovo da su neki i zaboravili. Pa zato u kući imamo po dva automobila, zar ne? A duhanska industrija i ne treba reklamirati svoje proizvode, jer tko se jednom "navuče" na cigarete najčešće ostaje njihov zarobljenik do kraja života. Sve spomenuto najčešće nazivamo lošim navikama, premda ima i ovih dobrih koje pridonose našem boljem osjećanju i unapređenju zdravlja. Nažalost, čovjek je skloniji lošim negoli dobrim navikama. Za dobrobit čitatelja potrebno je reći nekoliko riječi o štetnim navikama koje imaju značajan utjecaj na pojavu bolesti i porast smrtnosti. Riječ je o pušenju, prekomjernoj težini i alkoholu.

Pušenje lista duhana rašireno je po čitavom svijetu. Procjenjuje se da oko 1/3 svjetskog stanovništva puši. U razvijenim zemljama udio pušača se smanjuje, dok se u preostalim zemljama njihov broj stalno povećava. Zbog posljedica pušenja godišnje u svijetu umire oko pet milijuna ljudi. U Hrvatskoj redovito puši oko 38% muškaraca i 21% žena, ukupno oko 1,5 milijun ljudi. Oko 10 000 ljudi umire zbog posljedica pušenja. Ozbiljnije studije utjecaja duhanskog dima na zdravlje čovjeka započete su sredinom 20. stoljeća. Ubrzo se utvrdila povezanost s rakom dušnika i pluća. Nakon Terryeva izvješća o štetnosti pušenja 1964. započinje ozbiljnija borba protiv pušenja koju predvodi SZO. Sve više se borba protiv pušenja formalizira kroz zakonske odredbe (zabrana reklamiranja duhanskih proizvoda, zabrana pušenja u institucijama i u javnim prostorijama), a sve veći broj zemalja donosi oštre propise. Borba protiv pušenja usmjerena je na snižavanje pobola i pomora uzrokovanog duhanskim dimom, kako kod aktivnih pušača, tako i kod onih koji pasivno unose taj dim u organizam.

Duhanski dim, s oko 4000 supstanci koje on sadrži (od kojih je oko 40 kancerogeno), djeluje štetno na respiratorne i kardiovaskularne organe, ali i mnoge druge, poput probavnih i mokraćnih. Najveći utjecaj je na pojavu malignih procesa u respiratornim organima. Pušenje spada u najveće javno-zdravstvene probleme i široko je područje prevencije.

Unos veće količine hrane u organizam koja je u nesrazmjeru s energetskom potrošnjom dovodi do debljine. Najjednostavniji način izračuna je indeks tjelesne mase (ITM): tjelesna težina (u kg) / visina (u m2). Preporučena vrijednost ITM je od 18,5 do 25. Vrijednost od 25 do 30 smatra se prekomjernom tjelesnom težinom, a iznad toga se radi o debljini. Osim ovoga, stanje uhranjenosti može se odrediti mjerenjem debljine kožnih nabora (pomoću kalipera) te odnosom opsega struka i boka (u cm). Za žene je ta vrijednost do 0,80, a za muškarce do 0,95.

Pretilost je povezana s brojnim patološkim stanjima, a prije svega s kardiovaskularnim bolestima. Ovo stanje često prati povišena vrijednost masnoća u krvi. Povećana je sklonost pojavi dijabetesa tip 2, ali i karcinoma debelog crijeva i prostate. Zbog povećanog opterećenja lokomotornog sustava javljaju se njegove degenerativne promjene, uz još veće poteškoće pri kretanju. U Hrvatskoj oko 20% osoba oba spola ima ITM veći od 30. Osobit problem je pretilost kod djece i adolescenata.

Suzbijanje prekomjerne težine važan je javno-zdravstveni zadatak, a usmjeren je na postepeno snižavanje tjelesne težine (oko 0,5 kg tjedno) te održavanje postignutog pravilnom prehranom i stalnom tjelesnom aktivnošću. A to znači trajno se hraniti namirnicama niske energetske vrijednosti i stvoriti naviku umjerene tjelesne aktivnosti (svakodnevna šetnja od jednog sata). Medikamentozno liječenje (uzimanje nekih lijekova) može biti efikasno, ali uz brojne nepovoljne nuspojave. Za prekomjerno debele u obzir dolazi i kirurška intervencija poput liposukcije (uklanjanje viška masnog tkiva) i zahvata na želucu (ugradnja prstena).

O društvenom značaju konzumiranja alkohola već smo ranije pisali. Alkohol ozbiljno oštećuje funkciju brojnih organskih sustava, uključujući i mozak. Konzumiranje alkohola rizično je za pojavu ciroze i karcinoma jetara, ali i drugih organa probavnog trakta. Povećana je sklonost i kardiovaskularnim bolestima, premda manja količina crnog vina ima protektivno djelovanje (zbog prisutnosti antioksidansa poput bioflavanoida). Uz bolesti, kod alkoholičara se javlja učestalo povređivanje te promjene u ponašanju (socijalna bolest).

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)