Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Je li pojava smrtonosnog soja E.coli nešto neuobičajeno?

Kad djeluješ na prirodu, priroda djeluje na tebe

Stoljećima su čovječanstvom harale epidemije kuge, kolere, pjegavca, velikih boginja, gripe i dr. Zbog pandemijskih karakteristika zarazne bolesti su znatno utjecale i na tijek povijesti. Globalno širenje zaraznih bolesti započelo je sa španjolskim osvajačima, koji su u novootkrivene zemlje donijeli velike boginje, a preuzeli sifilis. Velike epidemije pojavljuju se sve do današnjih dana. Tako je primjerice pandemija (španjolske) gripe 1918. godine usmrtila oko 25 milijuna ljudi.

Početni zanos stručnjaka iz 1960-ih i 1970-ih godina kako je efikasnim općim i specifičnim mjerama globalno strategijski riješen problem zaraznih bolesti, ubrzo je nestao. Razlog tome je porast smrtnosti radi pojave AIDS-a 1980-ih. U porastu je smrtnost i zbog septikemija i infekcija dišnog sustava. Osim toga, neke zarazne bolesti pokazuju svoje novo/staro lice, poput difterije. Tako je u bivšim zemljama Sovjetskog Saveza 90-ih došlo do pojave velike epidemije difterije s visokom stopom smrtnosti. Do 1996. godine prijavljeno je 125 000 bolesnika, od kojih je 4000 umrlo. U isto vrijeme javlja se u Južnoj Americi epidemija kolere s više od milijun oboljelih. Pertusis postaje ozbiljan problem u Nizozemskoj, usprkos provođenju imunizacije.

Stoga su zarazne bolesti i dalje vodeći uzrok smrti širom svijeta (33%), ispred smrti izazvanih bolestima cirkulatornog sustava (29%) ili karcinoma (12%). Osim problema smrtnosti, zarazne bolesti čine značajan ekonomski problem, posebice u nerazvijenim zemljama. Zbog epidemija osobito opasnih zaraznih bolesti dolazi do porasta troškova, ali i znatnih indirektnih novčanih gubitaka.

Osim već ranije poznatih osobito opasnih zaraznih bolesti, kao i onih koje su promijenile težinu kliničke slike, uz porast smrtnosti raste i broj novootkrivenih uzročnika i novih zaraznih bolesti. U zadnjih 30 godina otkriven je velik broj takvih uzročnika i bolesti koje oni izazivaju. Uzroke pojavi novih, opasnih ili na terapiju rezistentnih infekcija svjetski stručnjaci vide u demografskim promjenama, promjenama ponašanja čovjeka, utjecaju industrijalizacije, ekonomskom razvoju i promjenama u iskorištavanju okoliša, intenzivnijem međunarodnom transportu ljudi i robe, adaptaciji i promjenama uzročnika i neprovođenju javnozdravstvenih mjera. Promatrano ekološki, promjene su nastupile u čimbenicima okoliša, karakteristikama domaćina i osobitostima uzročnika, dakle, u sva tri ključna elementa međuodnosa značajnog za pojavu neke zarazne bolesti. Primjer demografskih promjena je izmijenjena struktura stanovništva. Sve je veći udio urbanog stanovništva uz često neadekvatne uvjete smještaja, vodoopskrbe, prehrane, odvoda otpadnih materija i dr. Stanovništvo razvijenih zemalja postaje sve starije, što mijenja osjetljivost populacije na neke infekcije. Utjecaj tehnologije posve je očit u pojavi legionarske bolesti u prostorijama s kondicioniranim zrakom. Nadalje, sve je veća primjena invazivnih medicinskih postupaka. Promjene u načinu korištenja okoliša imaju neposredan utjecaj na pojavu prirodno-žarišnih infekcija. Brz transport putnika i robe dovodi inficiranu osobu ili kontaminiranu namirnicu tijekom 24 sata s jednog na drugi kraj svijeta. U zadnjih 60 godina, od prve primjene penicilina, brojni uzročnici su razvili antimikrobnu multirezistentnost, što je uvjetovano genetskim mutacijama i stjecanjem gena za razvoj rezistencije. Ovo je svakako povezano i s nekritičnom uporabom antibiotika, kod ljudi i životinja. Posve je razumljivo da narušavanje uspostavljenih javno-zdravstvenih mjera dovodi do porasta značaja zaraznih bolesti.

Budući izazovi svakako se odnose na daljnji razvoj antimikrobne rezistencije uzročnika, pandemiju virusa gripe i vjerojatan porast značaja hemoragijskih groznica. Epidemija HIV-a će proizvesti velik broj osoba osjetljivih na nove oportunističke infekcije. Uloga virusa u razvoju nezaraznih bolesti i neoplazmi doći će do sve većeg izražaja.

Nažalost, ne smije se zanemariti i brojne terorističke incidente. Za sada teroristi koriste eksploziv, a ponekad i kemijsko oružje. U pripremi imaju i genetski izmijenjene uzročnike zaraznih bolesti. Otkrivanje primjene biološkog oružja moguće je samo uspostavljenim sustavom nadzora nad kretanjem uzročnika zaraznih bolesti, novih sojeva, genetski izmijenjenih, te pojave neuobičajenih slučajeva zaraznih bolesti među ljudima i životinjama. Stoga ključnu ulogu ima međunarodna suradnja i razvijenost zdravstvenog nadzora i zdravstvene zaštite na regionalnoj i lokalnoj razini.

U kontekstu svega navedenog treba promatrati i pojavu smrtonosnog soja Escherichia coli u Njemačkoj. Nije neobično da se pojavi novi soj bakterije s izmijenjenim svojstvima i genetskim osobinama te da izazove strah u pučanstvu i velike troškove državi koja nastoji riješiti nastali problem. Možemo zaključiti da pojava ove bakterije nije ništa neočekivano i, vjerojatno, već rezultat našeg djelovanja na prirodu.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)