Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

U povodu Europskog tjedna borbe protiv raka o zabrinjavajućim domaćim podacima

Zloćudne novotvorine i glava u pijesku

U razvijenim zemljama rak je na drugom mjestu uzroka smrti, odmah iza bolesti cirkulacijskog sustava. Jedna četvrtina svih smrti uzrokovana je malignim procesom. Postoje spolne razlike po učestalosti sijela raka. Kod muškaraca je to rak bronha i pluća, prostate, želuca i debelog crijeva. U žena to je rak dojke, vrata maternice, debelog crijeva, bronha i pluća, želuca te jajnika.

U Hrvatskoj je rak u stalnom porastu, što pokazuju podaci Registra za rak HZJZ. Godišnje se registrira preko 20 000 oboljelih od raka, s nešto većom učestalošću kod muškaraca. Godišnje kod nas od raka umre više od 13 000 osoba (nešto više muškaraca). Rak se nalazi na drugom mjestu po učestalosti uzroka smrti (25% svih umrlih), odmah iza kardiovaskularnih bolesti. Očit je značaj raka debelog crijeva i kod muškaraca i kod žena. Dakako da se učestalost raka pojedinih sijela mijenja po dobi. Tako je kod mlađih žena češći rak maternice, a kod starijih onaj kolona. Rak dojke zastupljen je u svim dobnim skupinama i čini najveću opasnost. Kod muškarca je rak bronha i pluća te debelog crijeva zastupljen u svim dobnim skupinama, a među starijima od 75 godina je najčešći rak prostate. Hrvatska ima višu učestalost od EU i zemalja koje već duže vrijeme provode preventivne programe ranog otkrivanja raka dostupnih sijela. To mora biti smjer djelovanja javnog zdravstva i kod nas.

Brojni su čimbenici rizika za nastanak raka. Najčešće spominjani su duhan, loša prehrana, alkohol, zračenje, profesionalna izloženost kancerogenim tvarima, zagađenja u okolišu, lijekovi, virusi i drugi biološki agensi, spolni život i reprodukcija, genetska predispozicija, psihološki čimbenici te imunodeficijencija. Svaki od navedenih čimbenika ima drugačiji utjecaj na nastanak raka različitog sijela. Tako je pušenje povezano s rakom usne šupljine i ždrijela, jednjaka, grkljana, gušterače, bubrega i mokraćnog mjehura. Pritom velik utjecaj ima dob u kojoj je netko počeo pušiti pa je veća šansa za nastanak raka kod osoba koje su počele pušiti u ranoj mladosti. Jednak utjecaj ima i dužina uživanja duhana. Kod prehrane unos pojedinih tvari može utjecati na pojavu određenog karcinoma. S druge strane, unos određenih tvari može smanjiti vjerojatnost raka, poput vitamina, mikroelemenata, antioksidansa i vlakana iz voća i povrća. Onečišćenja u okolišu raznovrsnim kancerogenim spojevima mogu dovesti do pojave raka. Dio zloćudnih bolesti može nastati pod utjecajem nekih lijekova (citostatici, analgetici, kloramfenikol, hormoni). Procjenjuje se da je oko 5% raka povezano s virusnom infekcijom. Tako je utvrđena povezanost raka jetara s virusom hepatitisa B i C (HBV, HCV), raka vrata maternice s humanim papiloma virusom (HPV) i herpes simpleks virusom. Spolni život i reproduktivni čimbenici utječu na pojavu raka dojke, jajnika i endometrija. Utvrđena je učestala pojave raka u nekim obiteljima, tako da postoji određena genetska predispozicija. Utjecaj psiholoških čimbenika nije dostatno istražen pa niti rezultati nisu pouzdani. Stres sigurno ima značaj u nastanku raka. Imunodeficijencija bilo koje etiologije značajna je za nastanak različitih vrsta raka.

Najvažnija je prevencija raka. Određene maligne procese moguće je prevenirati specifičnim mjerama poput cijepljenja (HBV, HPV). Neke preventivne mjere smanjuju rizik odmah, a neke tek nakon dužeg vremenskog razdoblja. Temelj sekundarne prevencije je otkrivanje raka u što ranijoj fazi, tzv. preinvazivnom stadiju. U tom cilju poduzimaju se mjere masovnog "screeninga" ciljnih skupina stanovništva (ugroženih).

Nakon što je u Hrvatskoj jasno predočeno koja sijela raka su najučestalija kod žena i muškaraca, Vlada RH izradila je program mjera za njihovo rano otkrivanje. Tako su pokrenuta dva velika nacionalna javno-zdravstvena projekta kojima je cilj rano otkrivanje raka dojke i raka debelog crijeva.

U zadnjih pet godina broj umrlih osoba od raka debelog crijeva u Hrvatskoj povećan je za 20%, a u istom postotku mjeri se i ukupan odaziv građana Nacionalnom programu ranog otkrivanja te vrste raka, koje je Ministarstvo zdravstva pokrenulo prije tri godine i koje podrazumijeva besplatno testiranje uzoraka stolice. U oba slučaja, jasno je, riječ je o zabrinjavajućoj brojci, no još je alarmantniji podatak da dobar dio osoba kojima se testiranjem utvrdi krv u stolici (koja je oku nevidljiva), što bi moglo upućivati na karcinom, ne prihvaćaju daljnje pretrage koje bi im mogle spasiti život. Prema podacima Ministarstva zdravstva, od dogovorenog kolonoskopskog pregleda u državi su odustale čak 1504 osobe s pozitivnim nalazom na krvarenje u stolici. Zašto naši građani guraju glavu u pijesak, a radi se upravo o njihovoj glavi?

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)