Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA
Za svoje siromaštvo moramo "zahvaliti" prije svega našim političarima
Sve siromašnija Europa i mi u njoj
Iz naše balkanske perspektive čini nam se da je siromaštvo zahvatilo samo ove krajeve. Žalimo se na posljedice recesije koja je poharala čitav svijet, a najteže se odrazila na one najsiromašnije, a među time i na nas. Donedavno smo za naše teško ekonomsko stanje optuživali petogodišnji rat. Ima u tome istine, jer je uništena infrastruktura, a prihodi od turizma jedva su dokučili one prijeratne. Ali i od rata je prošlo petnaest godina pa je teško moguće da su baš sve nedaće uzrokovane njime. Sjetili se političari kako bi za današnje nevolje mogli optuživati bivšu državu i njenu samoupravnu socijalističku privredu. Još uvijek čujemo takve tvrdnje, premda je od propasti te nenarodne, nedemokratske, plansko ekonomske tvorevine prošlo dvadeset godina.
Mislim da za svoje siromaštvo moramo "zahvaliti" prije svega našim političarima. Tokom pretvorbe tajkuni su, pod okriljem politike, zaštićeni svojim moćnim zaštitnicima, naprosto opljačkali nacionalno bogatstvo. Sve je uništeno i ništa se više ne isplati. Nekada snažne tvornice oslabljene su, strojevi i trgovine rasprodane, radnici otpušteni, a tvornice propale. Snažne firme prodane su ispod cijene stranim ulagačima. Nitko me ne može uvjeriti da od toga nisu imali velike koristi oni koji su im to omogućili. Na djelu je bila sprega politike i kriminala koji se međusobno podupiru i "hrane". Tako su prodane gotovo sve naše banke, osiguravajuće kuće, telekomunikacije... Sve profitabilno prepustili smo drugima. Oni nas i dalje pljačkaju visokim cijena usluga ili visokim kamatama. Te iste firme u zapadnim zemljama pružaju istu vrstu usluga za znatno manju cijenu, a da o kamatama na kredite i ne govorimo. Kamate ne prelaze nekoliko postotaka. Na nama, siromašnima, zarađuju ono što im nije omogućeno u vlastitim zemljama.
I tako se nama čini da je Europa bogata. Je li to točno? Ovih dana je Eurostat, statistički ured Europske Unije, objavio podatke za 2008. godinu. U zemljama EU čak 17% stanovništva (80 milijuna stanovnika) živi ispod granice siromaštva, a među najugroženijima su Letonija (28%), Rumunjska (23%), Bugarska (21%), Grčka, Španjolska i Litva (20%). Smatra se da su ugroženi siromaštvom oni čiji su prihodi i nakon socijalnih davanja ispod praga siromaštva, koji varira od zemlje do zemlje. Prag siromaštva utvrđen je na 60% prosječnog prihoda na nacionalnoj razini. Naši susjedi Slovenci stoje izvrsno (tek 12% siromašnih). U rangu su s Nizozemskom, Mađarskom, Slovačkom i Češkom. U čak dvadeset zemalja djeca su ugroženija od prosjeka u EU. Iz ovih podataka mogli bismo zaključiti da je siromaštvo zahvatilo i Europu, osobito one zemlje koje su nespremne ušle u tu zajednicu.
Broj nezaposlenih još je jedan pokazatelj stanja siromaštva. Tako je u EU udio nezaposlenih porastao na 20%, a to je 23 milijuna radno sposobnog stanovništva. Zbog kritičnog stanja Europska Unija proglasila je u Madridu 2010. godinom borbe protiv siromaštva. Milenijski ciljevi razvoja koje su si postavili čelnici vodećih zemalja ne ostvaruju se onako kako je predviđeno. Članice UN-a postavile su si ambiciozne ciljeve da do 2015. prepolove krajnje siromaštvo, svoj djeci osiguraju osnovnoškolsko obrazovanje, zaustave epidemiju AIDS-a, smanje smrtnost rodilja i smrtnost male djece, te prepolove broj ljudi koji nemaju dostup čistoj vodi i osnovnim sanitarijama. Gotovo ništa od toga neće se ostvariti.
Kod siromaštva ljudska prava padaju u drugi plan. Human Rights Watch, američka nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava, nedavno je objavila svoje godišnje izvješće. Ocjenjuju da je kod nas došlo do pogoršanja u tom smislu. Primjedbe su usmjerene na probleme sa suđenja za ratne zločine, na slučajeve uskraćivanja prava psihijatrijskih bolesnika, loš tretman azilanata, prijetnje slobodi medija i još neke.
Što nam je činiti? Što dobivamo ulaskom u EU i jesmo li za to spremni? Naše siromaštvo će se nastaviti. Nadam se da će se sustavna pljačka naroda zaustaviti, a ojačati zemlja pravde i zemlja znanja, što često deklariraju kao izborni slogan brojni naši političari.
I pored ovako crne slike stanja Hrvatska je po kvaliteti života svrstana na visoko 28. mjesto. Američki časopis Newsweek objavio je listu stotinu najboljih zemalja za život. Po kvaliteti života među prvih deset su skandinavske zemlje (Finska, Švedska, Norveška i Danska). A među njima su Australija, Japan i Kanada. Mi u Hrvatskoj čudimo se našoj visokoj poziciji, jer znamo kako živimo. Čini se da drugi znaju o nama više negoli mi sami o sebi. Pa zašto onda ne vjerovati takvoj ocjeni stanja? Nama se vjerojatno samo čini da nam je trećina stanovništva na rubu siromaštva i gladi. Vjerojatno Amerikanci nisu ocjenjivali nedostojan život naših umirovljenika i nezaposlenih, već činjenicu da bi njima s njihovim primanjima pod našim nebom bilo lijepo živjeti.
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)