Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA
Od čega umiremo i možemo li se spasiti?
Spas od prerane smrti
Samo je jedan uvjet za doživjeti duboku starost. Ne umrijeti prije toga! Ali, kako to postići?
Znamo li od čega umiremo te možemo li što učiniti da se to promijeni? Dakako da znamo, jer je kod nas dobro razvijena zdravstvena statistika. Uspostavljen je odličan sustav prijavljivanja svakog umrlog. Svi podaci o umrlim osobama prikupljaju se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (Odjel medicinske demografije) te obrađuju. Rezultati se mogu vidjeti u godišnjem izvješću iliti Godišnjaku. Nedavno su objavljeni podaci za 2009. godinu. I dalje su kod nas na prvom mjestu po smrtnosti cirkulacijske bolesti, od kojih je umrlo gotovo 26 000 osoba. Na drugom mjestu nalaze se zloćudne bolesti, od kojih je umrlo 13 500 osoba. Iz ove dvije skupine bolesti u Hrvatskoj čak je tri četvrtine uzroka smrti. Dobro je znati gdje se kriju uzroci najvećeg broja smrti. Kada to znamo možemo nešto i učiniti za sebe, da se ne nađemo prerano u jednoj od ovih kategorija. Cirkulacijske bolesti obuhvaćaju veliku skupinu bolesti srca i krvnih žila. Najpoznatiji je srčani infarkt, ali i moždani udar. Najčešća cirkulacijska patologija ipak je povišeni arterijski tlak ili hipertenzija.
Što nam je činiti da ne obolimo ili da smanjimo svoj arterijski tlak? U početku mjere su vrlo jednostavne i efikasne, kao što je za gašenje najvećeg požara u samom početku dovoljna čaša vode, a kasnije ne pomažu niti stotine vatrogasaca (doktora) niti brojni kanaderi (defibrilatori, stentovi, premosnice i sl.). Znam da je mnogima nezamislivo jesti janjetinu bez dobro zasoljenog mladog luka ili sjediti pred televizorom i ne jesti slani čips i druge zasoljene grickalice. A sigurno je utvrđena veza između povećanog unosa soli u organizam i povišenog arterijskog tlaka. Pa zašto onda ne ukloniti uzrok moguće nevolje i smanjiti svakodnevni unos soli putem hrane? Svjetska zdravstvena organizacija preporuča da se dnevno u tijelo unese manje od šest grama kuhinjske soli. Pri tome moramo znati da u gotovo svakoj namirnici, osobito mesu i njegovim prerađevinama, ima soli te nije potrebno dodatno jako dosoljavanje. Smanjimo li sol u svakodnevnoj prehrani dodali smo godine kvalitetnog života, bez bolesti i prerane smrti.
Drugi problem današnjeg čovjeka je sesilni (sjedalački) način života. Premalo se krećemo. Veći dio dana prosjedimo. Nagomilava se suvišna tjelesna masa (kilogrami koje nam pokazuje prokleta vaga, ako se usudimo na nju stati). Stoga prekinimo sa sjedenjem! Krećimo se i tako dodajmo kvalitetne godine svome životu. Zgodno piše uz dizalo u jednoj našoj kliničkoj bolnici: "Koristite stepenište i tako dodajte godine svome životu i život svojim godinama".
Višak tjelesne težine dodatni je problem modernog čovjeka. Sve smo deblji zbog načina života i sve većeg stresa, kojeg mnogi rješavaju povećanim unosom hrane. A i navike nam se mijenjaju. Jedemo na brzinu i nekvalitetno. Znamo da je kvalitetna hrana uglavnom skupa pa nam je u nedostatku novca najjednostavnije promijeniti prehranu. To nitko, osim ukućana, ionako ne primjećuje. Susjedi i dalje misle kako je nama bolje negoli njima. Ali, postoji vidljiv znak loše prehrane – debljina. To je dodatni čimbenik za nastanak neke od cirkulacijskih bolesti. Stoga smanjite unos hrane u organizam! Izbjegavajte kasne i obilne večere. Jedite više puta dnevno manje količine hrane. Konzumirajte više voća i povrća, a manje mesa i suhomesnatih (osobito slanih) proizvoda. Smanjenjem tjelesne težine dodatno ćete produžiti kvalitetan život. Ovo je lako reći, a teško učiniti. Obično to činimo kad nam je zdravlje ozbiljno narušeno. Što bismo sve tada dali i čega se sve odrekli da smo mršaviji?
O povišenom kolesterolu, kojeg često spominju kao važan rizični čimbenik za cirkulacijske bolesti, neću govoriti, jer je to u jednom dijelu svojevrsna varka farmaceutske industrije koja snižavajući gornju granicu čini većinu pučanstva bolesnicima ili osobama pod rizikom. A iz biologije znamo da se patološkom može smatrati samo ekstremna vrijednost koja zahvaća mali postotak populacije, a nikako njenu četvrtinu, trećinu ili čak polovinu. Evolucijski je posve neprihvatljivo da polovica populacije ima rizični čimbenik.
A što učiniti s drugim važnim uzrokom smrti, zloćudnim bolestima? Temelj je prevencija i rano otkrivanje, ali je to tema za sebe. Kao što je vidljivo, za svoje zdravlje, kao i za produžetak kvalitetnog življenja, možemo učiniti više negoli što nam može pomoći moderna medicina. Stoga ni u čemu ne pretjerujte. Umjerenost je vrlina koja se dugoročno isplati. Nemojmo se pouzdati u rješenja znanosti i medicinske tehnologije kada su nam znatno jeftinija i znatno efikasnija sredstva dostupnija. Treba se samo pokrenuti i zagarantiran nam je dug, zdrav i kvalitetan život. Dakle, želite li se spasiti od prerane smrti? Odlučite sami.
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (1)