Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA
Životne navike modernog doba uzrokuju brojne probleme
Od čega umiru bogati i siromašni?
Koliko se čovjek tokom dana kreće? Sudeći po sebi, vrlo malo. Ujutro se lagano razgibavam pet do deset minuta. Svakog dana nastojim barem jedan sat šetati gradom. I to bi bilo manje – više sve što se kretanja tiče. Uglavnom sjedim, kao sada za kompjuterom. Ili nešto pišem ili pregledavam na internetu. Potom gotovo svakog dana odlazim u ordinaciju. A tamo također sjedim. Do posla i natrag automobilom. Gdje god krenem opet automobilom. Predvečer sjedim, ili čak ležim, pred televizorom i buljim u neki program. Ako bolje promislim, prešao sam na sesilni način života. Gotovo kao biljka. Preko vikenda obično idem nekamo u lov. I tu se rijetko događa da moram puno hodati. Obično se dovezem u blizinu čeke i tamo sjedim satima. Energetska potrošnja nikakva. Koliko god da malo jedem to je uvijek previše, jer mi je potrošnja mala. Kao rezultat ovoga raste tjelesna težina i obim struka. Povećavaju se rizični faktori za kardiovaskularne bolesti. Pokušaj dijete obično ne uspijeva. I tako se moja težina kreće do devedeset pet kilograma. A ne bi smjela biti veća od osamdeset (na visinu koju sam barem nekada imao).
Ovo nije samo moja sudbina, već je pretilost problem velikog dijela našeg stanovništva. Svi se aktivno krećemo premalo. O tome dovoljno govori najnovije izvješće Svjetske zdravstvene organizacije prema kojem se Hrvati po debljini nalaze na šestom mjestu. Nešto bolje je sa ženskim dijelom naše populacije. Hrvatice su na dvadeset drugom mjestu. U prosjeku su stanovnici Hrvatske po debljini u svijetu na trinaestom mjestu. Srećom imamo žene koje nas spašavaju, barem što se prosjeka tiče. Stoga kod nas postoje različiti tretmani protiv pretilosti. Čak je moguće to ostvariti na račun zdravstvenog osiguranja, preko HZZO-a, premda je upitna učinkovitost. Znanstvenici upozoravaju da dugotrajno sjedenje može biti vrlo opasno po zdravlje, bez obzira na redovito vježbanje. Nekoliko studija pokazalo je da su debljini skloniji oni koji veći dio dana sjede pa im prijeti opasnost od srčanog infarkta i prerane smrti. Nakon četiri sata sjedenja tijelo počinje odašiljati signale da je to štetno.
U uredničkom komentaru objavljenom nedavno u znanstvenom časopisu British Journal of Sports Medicine, Elin Ekblom-Bak sa švedskog Fakulteta za sportske i medicinske znanosti, navela je da vlasti preispituju definiciju tjelesne aktivnosti kako bi upozorili na opasnosti sjedenja. Osim toga čini se da tjelesna aktivnost pospješuje funkciju mozga. Novo istraživanje znanstvenika s University of Cambridge sugerira kako je povećana tjelesna aktivnost izravno povezana s boljim rezultatima na testiranju pamćenja. Stručni časopis Proceedings of the National Academy of Sciences je objavio rezultate studije provedene na životinjama koji pokazuju da tjelesna aktivnost potiče rast novih stanica u hipokampusu, dijelu mozga ključnom za pamćenje. Usto, životinje koje su bile tjelesno aktivnije mogle su bolje razlikovati upamćene sadržaje od vrlo sličnih s kojima su ih istraživači pokušavali zbuniti. Vidimo da tjelesna aktivnost utječe ne samo na tjelesnu sposobnost i težinu, već i na funkciju mozga. Stoga bi valjalo biti aktivniji iz puno razloga, osobito imajući na umu da je prekomjerna težina povezana s brojnim bolestima koje mogu završiti smrću.
Imamo i drugu vrstu problema s prehranom. To je sve veći broj osoba s anoreksijom i bulimijom. Ovim problemom u prehrani najčešće su zahvaćene mlade žene. Procjenjuje se da u Hrvatskoj imam devedeset tisuća takvih osoba. Stoga su nedavno autorice Anica Tomić i Jelena Kovačić postavile u kazalištu Mala scena predstavu za mlade pod naslovom Ana i Mia na ovu temu. Ana i Mia perso-nificirani su izrazi za anoreksiju i bulimiju u govoru oboljelih djevojaka. Pričajući o bolestima, predstava istovremeno govori i o suosjećanju, razumijevanju, odrastanju, tijelu, hrani, usamljenosti, hrabrosti, ali i o ignoranciji i potpunoj neosjetljivosti društva koje oboljele odbacuje i na svojevrstan način stigmatizira.
Uz sve ovo i neke štetne navike odnose svoj danak. Znanstvenici SZO pokušali su na globalnoj razini predvidjeti podatke o smrtnosti i uzrocima u razdoblju od 2015. do 2030. godine. Predviđaju da će broj umrlih od kroničnih bolesti, među kojima su rak, krvožilne bolesti i šećerna bolest porasti za 70%. Bolesti koje uzrokuje pušenje odnosit će godišnje šest i pol milijuna ljudi već do 2015. godine. To je 50% više negoli što ljudi umiru od AIDS-a. Među siromašnim i srednje razvijenim zemljama glavni uzrok smrti bit će epidemija HIV-a, dok će među razvijenima glavni uzroci smrti biti oni već spomenuti.
Stoga, ako želimo izbjeći moguće posljedice pretilosti ne preostaje nam drugo već se aktivirati. Dolazi jesen pa uz šetnje po okolnom gorju treba koristiti i bicikl koji vjerojatno već godinama stoji neiskorišten i skuplja prašinu. Stanovnici Samobora i Svete Nedelje imaju Bogom danu prigodu šetati prekrasnim krajolikom po brojnim uređenim šetnicama ili planinarskim stazama. Krenite u očuvanje zdravlja pa vas neće biti briga od čega umiru bogati a od čega siromašni, bez obzira kojoj od ovih kategorija pripadali.
Blago siromašnima duhom, njihovo je Kraljevstvo nebesko. (Mt 5,3)
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (9)