Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Mile Vranešia
ŽUMBERAEKE CRTICE

Povodom blagdana Uzvišenja svetoga križa

Pronađeno drvo križa

Dva dana nakon izlaska ovog broja Glasnika, 14. rujna, pada veliki kršćanski blagdan - Uzvišenje svetoga križa. Taj blagdan uvršten je u svetkovine cijele Crkve, istočne i zapadne, kada je carica Jelena u 4. stoljeću nakon dugotrajnog traženja na čudnovati način u Jeruzalemu na brdu Golgoti pronašla drvo križa na kojem je bio raspet gospod Isus Krist. Kako je to bio važan događaj govori činjenica da je sin svete carice Jelene, tada moćni, ali još uvijek ne kršteni sin, car Konstantin podigao velebnu baziliku i cijeli kompleks Golgote i Isusova groba stavio pod isti krov. Isto tako svečano se slavi i spomen dan ponovnog uzašća Isusova križa u 7. stoljeću, kada je nestao u vrijeme perzijske okupacije Jeruzalema.

Uz ovaj blagdan vezano je i područje Samobora i Žumberka sa svojim starim, ali iznimno važnim crkvama koje su podignute u znak posebnog štovanja u davna vremena. U vrijeme velikih epidemija (kuge i kolere), koje su u srednjem vijeku vladale ovim prostorima, vjernički narod utjecao se u svojim patnjama onomu koji je najviše patio na križu - svojem dragom Isusu. Zato ne čudi da su uz gradnju starog grada Scileberga, današnjeg Žumberka, podignuli crkvu posvećenu Uzvišenju svetog križa. Isto se dogodilo na otruševečkom brdu; u stara vremena podignuta je po svojoj arhitekturi skromna, ali prelijepa crkva. Svojim izvornim rano hrvatskim arhitektonskim izgledom zavređuje svaku pažnju današnjih konzervatora. Isto tako, bilo bi dobro kada bi se današnja hrvatska sakralna arhitektura ugledala i vrednovala ovako vrijedna dijela.

U današnje hedonističko - potrošačko vrijeme, kada suvremeni čovjek nije previše sklon vrednovati križ kao simbol trpljenja, kao put svoje humanizacije i duhovnog, a time i intelektualnog prosvjećenja, valjalo bi uz ovaj blagdan vjerničko mnoštvo podsjetiti što apostol Pavao kaže Korinćanima, a preko njih i nama u današnje vrijeme: "Bez sumnje, govor o križu ludost je za one koji propadaju, a za nas koji se spašavamo to je sila Božja, jer stoji pisano: 'Uništit ću mudrost mudrih i učinit ću ispraznom umnost umnih.' Gdje je mudrac ovoga svijeta? Gdje je književnik? Gdje je istraživač ovoga svijeta? Zar Bog nije učinio ludom mudrost svijeta? Budući da svijet svojom mudrošću nije upoznao Boga u Božjoj mudrosti, odluči Bog one koji vjeruju spasiti ludošću propovijedanja. I dok Židovi zahtijevaju znakove, a Grci traže mudrost, mi propovijedamo Krista raspetoga, sablazan za Židove, ludost za pogane, a za pozvane i Židove i Grke - Krista, Božju silu i Božju mudrost, jer je Božja ludost mudrija od ljudi, i Božja slabost jača od ljudi." (Kor, 1, 18-25).

Vjerničko - radikalni govor o Kristovu križu današnjem, do krajnjih granica racionalizmom razorenom mentalnom sklopu čovjeka, ispada teška ludost. Kršćani se moraju s tom realnošću najozbiljnije suočiti, ako svojim svjedočenjem žele preobraziti ovaj svijet i postati kvasac današnjeg čovječanstva. Sva ljudska umijeća koja su se na raznorazne načine tiho, ali zastrašujuće rušilački, ušuljala u suvremeni život Crkve i njene hijerarhije, teško će moći postati dobitna kombinacija.

U tom duhovnom ozračju, neposredno iza blagdana Uzvišenja svetog križa put svetih mjesta (Sveta zemlja) kreće velika grupa naših sugrađana. Hodočasničko – molitveno - edukativni obilazak svetih mjesta koja su vezana uz povijest ljudskog spasenja (Jeruzalem, Betlehem, Nazaret, brda Karmel i Tabor) bit će inspiracija za još dublje ulaženje u jedinstveno otajstvo Božje ljubavi koje proizlazi iz Kristova križa.

Koristim priliku na stranicama Glasnika čestitati značajni jubilej svećeništva dragom samoborskom dekanu i župniku - prečasnom Vladi Bogdanu.

Dragi župniče, puno ti je lijepih riječi izgovoreno ovih dana za 25 godina vjernog služenja Bogu živom, Kristovoj Crkvi i svom hrvatskom narodu. I godine provedene na samoborskom području svjedoče o revnom i zauzetom svećeniku, vrhunskom intelektualcu, velikom humanistu i revnom domoljubu.

Dragi Vlado, na mnogaja i blagaja ljeta!!!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)