22.03.2018.

Godišnja skupština DVD-a Sošice

Žumberački vatrogasci na okupu

Godišnja skupština DVD-a Sošice

U Sošicama je 17. ožujka održana vatrogasna skupština, a pored članova društva godišnjoj skupštini prisustvovali su i predstavnici vatrogasnih društava Pribić, Krašić, Plešivica, Kašt, Prekrižje, Dojutrovica, Petričko Selo, Gornja Vas, Oštrc, Kupčina Žumberačka i Kostanjevac. Svoj izostanak opravdali su članovi društva iz Radatovića, koji su sudjelovali u Karlovačkoj županiji na obrani od poplave.

O radu društva u prošloj te planovima za 2018. godinu govorio je predsjednik DVD-a Sošice Zdravko Radić, koji je naglasio kako društvo ove godine planira nabavu nove opreme, zajedno s mještanima sudjelovat će u uređenju prostora oko crkvi, potoka, lokalnog trga, a u planu je i nabava novijeg kombija te uređenje prostora oko novog vatrogasnog skladišta. U planu je i održavanje vatrogasne vježbe, a članovi društva sudjelovat će na svim događanjima u sošičkom kraju. Skupštini su nazočili načelnik Općine Žumberak Zdenko Šiljak, sošički župnik Marjan Jeftimov i nekoliko podupirajućih članova.

Za novog člana Nadzornog odbora izabran je Nikola Hranilović (Danin).

Ovo vatrogasno društvo osnovali su 21. prosinca 1930. napredni ljudi ovoga kraja. Prvi predsjednik bio je Nikola Radić – Ilas, tajnik Marko Peris, a članovi uprave još su bili učitelj Nikica Smičiklas te trgovci Janko Hranilović i Petar Radić. Vatrogasci iz Sošica su najstarije društvo u gorskom dijelu Žumberka.

M.R.

 
22.03.2018.

Županija će i u 2018. poduprijeti rad ekoloških udruga

250.000 kuna udrugama za zaštitu okoliša i prirode

Županija će i u 2018. poduprijeti rad ekoloških udruga

Zagrebačka županija će u 2018. godini poduprijeti rad udruga i drugih neprofitnih organizacija koje se bave zaštitom okoliša i prirode s 250.000 kuna. Natječaj za prijavu programa i projekata otvoren je do 19. travnja ove godine.

Na natječaj se mogu javiti udruge i druge neprofitne organizacije upisane u Registar udruga Republike Hrvatske koje imaju sjedište u Zagrebačkoj županiji, aktivno djeluju na njenom području i programski su usmjerene na zaštitu okoliša i prirode. Najmanji iznos financijske potpore koji se može odobriti po pojedinom projektu je 5.000 kuna, a najveći iznos 40.000 kuna.

Prednost kod dobivanja financijske potpore imat će udruge i druge neprofitne organizacije koje će prijaviti programe i projekte usklađene s Programom zaštite okoliša Zagrebačke županije. Prioritet kod dobivanja sredstava imat će programi i projekti koji će provoditi edukacije na temu zaštite okoliša i održivog razvoja te promovirati životne stilove koji nastoje smanjiti količinu otpada. Također, prednost će imati projekti koji nastoje očuvati zaštićena područja te projekti čišćenja divljih odlagališta otpada uz uspostavu mjera za sprječavanje njihovog ponovnog nastajanja, kao i projekti za zaštitu i očuvanje sastavnica okoliša (zrak, tlo i vode) te projekti potencijalno razvojnih modela održivog razvoja, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Jedan prijavitelj može prijaviti i ugovoriti samo jedan projekt u okviru ovog natječaja i to na razdoblje provedbe do 31. prosinca 2018. godine. Pritom je važno napomenuti da županija neće dati financijsku podršku za aktivnosti koje se već financiraju iz nekog javnog izvora u stopostotnom iznosu ili se financiraju po posebnim propisima – odnosno kada je u pitanju ista aktivnost, na istom području, u isto vrijeme i za iste korisnike.

Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane da se prijave na natječaj najkasnije do 19. travnja 2018. godine. Tekst natječaja, upute za prijavitelje i svi potrebni obrasci i izjave nalaze se na web-stranici Zagrebačke www.zagrebacka-zupanija.hr pod rubrikom Natječaji, a više informacija može se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša slanjem upita na: m.prce@zagrebacka-zupanija.hr i d.begic@zagrebacka-zupanija.hr te na brojevima telefona: 01/6311-763 i 01/6311-762.

Popunjeni obrazac za prijavu programa i projekata te potrebna dokumentacija dostavljaju se preporučenom poštom na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ulica grada Vukovara 72/V kat, 10 000 Zagreb, s naznakom "Prijava na javni natječaj – NE OTVARAJ" ili osobno na navedenoj adresi u pisarnici na 6. katu. Prijava se može podnijeti i u web programu vUprava (http://zagrebacka-zupanija.vuprava.com), a u tom je slučaju potrebno popunjeni obrazac prijave isprintati, potpisati od strane ovlaštene osobe za zastupanje, potvrditi pečatom te dostaviti sa svim obveznim prilozima.

I.P.

 
22.03.2018.

Na samoborskom Autobusnom kolodvoru otvoren Otok dobrote, zajednički projekt Centra za socijalnu skrb, Komunalca i Grada Samobora

Ništa ne bacajte, možda nekome treba!

U jednom od zatvorenih dijelova podzemne garaže samoborskog Autobusnog kolodvora u četvrtak, 22. ožujka, otvoren je i javnosti predstavljen zajednički projekt Centra za socijalnu skrb Samobor i našeg Komunalca, a uz svesrdnu podršku Grada Samobora, koji je nazvan Otok dobrote. Otok dobrote je, zasad mali, prostor u koji svi mogu donijeti namirnice, robu, odjeću, obuću ili neke druge stvari koje im više možda ne trebaju, a nisu za baciti i žele ih anonimno donirati onima kojima će dobro doći.

Projekt Otok dobrote u njegovim glavnim crtama predstavila je ravnateljica samoborskog Centra za socijalnu skrb Nataša Koražija, koja je naglasila kako su u Centru prepoznali i nastoje pomoći onim našim sugrađanima koji prema zakonskim, ekonomskim i socijalnim cenzusima nemaju pravo na nikakvu pomoć, jer, primjerice, oba roditelja rade za vrlo male plaće, a imaju djecu ili još i neki kredit ili drugo zaduženje, pa zapravo žive na rubu siromaštva. Obzirom da je puno takvih obitelji koje nisu obuhvaćene zakonskom regulativom, a i sami znaju da konkretnu pomoć ne mogu dobiti, Otok dobrote bi im trebao pomoći i olakšati financijsko stanje u kojem se trenutno nalaze.

No, pojasnila je Koražija, Otok dobrote nije socijalni dućan ili još jedan od oblika pomoći koje nude Crveni križ, Caritas i druge slične ustanove, nego je mjesto u koje svi mogu doći bez srama i nelagode, donijeti stvari ili od ponuđenoga potražiti i slobodno uzeti ono što im je možda potrebno, jer u njemu nitko neće dijeliti, nuditi stvari ili ih čuvati. Ovaj projekt dio je karike postojeće socijalne mreže, a njegova dodatna pogodnost je i ta što će Otok dobrote biti otvoren sve do 21 sat navečer, a svojom "skrovitošću" osigurava svima privatnost. Unatoč tome što će možda u početku biti i nekih zlouporaba, u Centru vjeruju da će humanost ipak prevladati i da je to iskorak prema boljem sutra za jedan dio populacije.

Vrijednost i važnost ovog projekta prepoznalo je i naše gradsko komunalno poduzeće, jer upravo je takav prostor bilo teško pronaći pa je Komunalac uskočio, na čemu je ravnateljica Nataša Koražija zahvalila direktoru Komunalca Ivici Karoglanu, kao i nazočnim gradskim čelnicima – zamjenicima gradonačelnika Sanji Horvat Ivaković i Željku Stancu te pročelniku Juri Horvatu, kao i djelatnicima Komunalca koji su nazočili otvorenju Otoka dobrote.

Direktor Karoglan zahvalio je i prisutnim volonterima i učenicima naših škola, koji će također sudjelovati u projektu ne samo kroz širenje njegove humane crte, već i kroz povremenu brigu o prostoru i njegovom daljnjem uređenju. Poručio im je da i nadalje šire otoke ljubavi i dobrote, jer oni će uvijek nekome biti potrebni, iako bi za cijelo društvo bilo bolje da ih treba što manje.

Ovim projektom ujedno je obilježen i Međunarodni dan socijalnog rada (20. ožujka), a ravnateljica samoborskog Centra za socijalnu skrb Nataša Koražija iskoristila je priliku da prisutnima predstavi i podijeli prigodnu brošuru naziva Vremeplov socijalnog rada.

M.K.

 
22.03.2018.

Samoborski sajam antikviteta obilježava punih 12 godina postojanja

Diskretni šarm starina

Na nevelikom, ali ugodnom prostoru terase nekadašnje Pizzerije L'Ultima Guardia (danas Kuća pizze kod Tomice) pa sve do početka Langove ulice, održan je 5. studenoga 2005. prvi Samoborski sajam antikviteta. Sajam je osmislila i antikvare u Samobor dovela Jasna Klišanin, izvršna producentica Sajma, uz potporu i medijsko pokroviteljstvo Glasnika Samobora i Svete Nedelje i Radija Samobor.

Petnaestak antikvara, uglavnom iz Zagreba, ponudilo je Samoborcima te prve godine brojne stare predmete na ogled i prodaju. Izbor je bio zaista velik, iako su sami izlagači tvrdili da nisu donijeli ni polovicu stvari koje imaju, jer su se bojali kiše, a neki nisu ni znali kakav je prostor u kojem će izlagati, obzirom da su u Samobor došli prvi put.

Na Sajmu se već onda moglo vidjeti i kupiti gotovo sve: od nakita, starog novca, knjiga, razglednica, maraka, servisa i pribora za jelo, rijetkih satova, noževa, prvih modela metalnih autića na baterije iz Japana, kaciga, šešira, odjeće, maski, do dijelova namještaja i ostalih neizostavnih "sitnica" za kuću - sve redom iz nekih prošlih stoljeća.

Odaziv i zanimanje Samoboraca bio je zaista velik, a brojni znatiželjnici i gosti našega grada uživali su razgledavajući i kupujući ponuđene antikvitete. Zadovoljstvo nisu krili ni sami antikvari. Potaknuti interesom građana i ostvarenom prodajom izrazili su želju da barem jednom mjesečno dođu u Samobor. Želja im se i ostvarila, jer vremenom je Sajam, uz svesrdnu podršku Grada Samobora, čiji su čelnici prepoznali dodatnu turističku vrijednost za grad, preselio na prostor šetnice uz Gradnu u Kleščićevoj ulici te postao i tjedna atrakcija. Nije za zanemariti ni poticaj koji su organizacijom ovog sajma dobili Samoborci, koji su i sami krenuli u pretraživanje svojih tavana, podruma i kleti te tako svojim "pronalascima" dodatno upotpunili njegovu ponudu.

Tako i danas, nakon više od 12 godina, domaći antikvari predstavljaju i nude svoje starine Samoborcima i njihovim gostima svake subote tijekom godine - kada im to vremenske prilike dopuštaju.

Sajam je to koji Samoborci i turisti ne propuštaju, jer nudi nesvakidašnju ponudu u izvornom baroknom ambijentu centra grada i podsjeća na vrijednosti kojih se danas prisjećamo sa sjetom i dužnim poštovanjem.

S.S.

 
22.03.2018.

Predavanje Gordana Cmrečkog u Gradskoj knjižnici Samobor

Zablude o našoj budućnosti kroz arhitekturu

Predavanje Gordana Cmrečkog u Gradskoj knjižnici Samobor

Arhitekt Gordan Cmrečki u srijedu, 21. ožujka, u samoborskoj Gradskoj knjižnici održao je predavanje naziva Velike zablude o našoj budućnosti i arhitektura. Nažalost, tek nekolicina slušatelja pratila je njegovo zanimljivo izlaganje, tijekom kojeg se osvrnuo na kvalitetu življenja, stanovanja i gradnje nekada i danas te kakve sve to posljedice i implikacije ima za našu budućnost.

Predavanje je organizirano u suradnji s Rotary Clubom Samobor, a gosta je publici predstavio naš poznati sugrađanin Zvonimir Jakobović.

M.K.

 

Godišnja skupština DVD-a Sošice

Županija će i u 2018. poduprijeti rad ekoloških udruga

Na samoborskom Autobusnom kolodvoru otvoren Otok dobrote, zajednički projekt Centra za socijalnu skrb, Komunalca i Grada Samobora

Samoborski sajam antikviteta obilježava punih 12 godina postojanja

Predavanje Gordana Cmrečkog u Gradskoj knjižnici Samobor

Arhiva 2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002