Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Hrvati i Slovenci na Svetoj Geri zajednički proslavili Dan državnosti prijateljskih republika

Na Svetoj Geri bez graničnih trzavica

U nedjelju, 25. lipnja, velikom svečanošću na Svetoj Geri/ Trdinovem vrhu proslavljen je Dan državnosti Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Tradicionalnu zajedničku proslavu organizirali su slovensko Lovačko društvo Trdinov vrh, hrvatsko Lovačko društvo Lisica – Radatovići, rimokatolička župa Šentjernej i grkokatolička župa Radatovići. Proslava državnog praznika započela je ispred grkokatoličke – hrvatske kapele sv. Ilije, a zatim je misno slavlje održano u slovenskoj rimokatoličkoj kapeli sv. Jere. Svetu misu za domovinu zajedno su slavili šentjernejski župnik vlč. Tone Trpin i radatovićki župnik o. Zinovije Zastavni. Misi zahvalnici prisustvovali su mnogobrojni vjernici iz Hrvatske i Slovenije, a svečanost su uveličali članovi crkvenog zbora iz Šentjerneja i vokalno-instrumentalni sastav mladih Žumberčana iz Metlike. Po završetku misnog slavlja druženje prijatelja s obje strane granice nastavilo se uz druženje i pjesmu.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Grabru proslavljen blagdan Rođenja svetog Ivana Krstitelja

Lijepo je bilo vidjeti punu crkvu ljudi

U nedjelju, 25. lipnja, u žumberačkom naselju Grabar svečanom svetom liturgijom proslavljen je blagdan Rođenja sv. Ivana Krstitelja – nebeskog zaštitnika grabarske župe. Svetu liturgiju slavila su petorica svećenika istočnog i zapadnog obreda, a mnogobrojnim vjernicima propovijedao je duhovnik Žumberačkog grkokatoličkog sjemeništa iz Zagreba o. Ivica Radeljak. U svojoj homiliji o. Ivica osvrnuo se na dar djeteta.

- Slušajući današnje evanđelje koje nam govori o događajima vezanim za rođenje sv. Ivana Krstitelja kao da smo potaknuti razmišljati o zahvalnosti Bogu za dar svakog djeteta. Roditelji sv. Ivana Krstitelja, svećenik Zaharija i njegova žena Elizabeta nisu dugo mogli imati djece, ali Bog ih je nagradio u njihovim poodmaklim godinama. Unatoč činjenici dugotrajnog života bez djeteta, ostali su Bogu vjerni. Nikada nisu gubili nadu i konačno su po Božjem promislu primili dijete koje će postati Preteča Gospoda Isusa Krista. U ovoj godini koju slavimo kao Godinu obitelji želimo Bogu u molitvi zahvaliti za svu djecu, želimo zahvaliti za njihovo zdravlje i napredak. I ova dječica okupljena uz vas, dragi roditelji, u svima nama dragoj grabarskoj crkvi danas uče kako Bogu kroz molitvu zahvaljivati. Lijepo je danas u Grabru vidjeti punu crkvu ljudi i obitelji okupljene u molitvi i zajedništvu. I dok danas slavimo blagdan sv. Ivana Krstitelja i Godinu obitelji, na današnji dan na osobiti način molimo i za našu domovinu Hrvatsku koja slavi svoj rođendan. Neka naše obitelji i našu domovinu prati s nebeskim blagoslovom sv. Ivan Krstitelj, kojemu su naši preci na ovoj uzvisini u davna vremena podigli hram – zaključio je propovjednik.

Po završetku liturgijskog slavlja mnogobrojni vjernici koji su se povodom Ivanja okupili u Grabru obišli su grobove svojih pokojnika, a druženje je nastavljeno uz proštenjarski ugođaj. U poslijepodnevnim satima ispred špilje Bogorodice Efeške u Ćeićima tradicionalno je služen moleben.

S.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Proslava Dana Mjesnog odbora Lug Samoborski i svetkovine sv. Ivana Krstitelja

Proslavili uz sport i druženje

U organizaciji Vijeća mjesnog odbora Lug Samoborski u nedjelju, 25. lipnja, proslavljen je Dan Mjesnog odbora Lug Samoborski, koji se obilježava u povodu svetkovine sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika župe. Svečane svete mise u župnoj crkvi održane su u 11 sati u subotu 24. lipnja i nedjelju 25. lipnja.

Poslijepodnevni sati provedeni su uz tradicionalna dječja sportska natjecanja. Nakon nekoliko godina, zahvaljujući Gradu Samoboru, na novim stolovima sportski susreti su započeli stolnoteniskim turnirom. Prvo mjesto osvojio je Patrik Mustač, drugo Nikola Gvozdanović, a treće Matej Vrbančić. U stolnom tenisu okušali su se i mnogi odrasli.

U jednoj od djeci najdražih disciplina, vožnji spretnosti biciklom, oko čunjeva i po utvrđenoj stazi natjecalo se više od dvadesetero djece. U najmlađoj kategoriji 2011./2012. godište prvo mjesto pripalo je Antunu Glasnoviću, drugo Luki Begu, a treće Martinu Čomiću i Leoni Oštilj. U kategoriji 2007./2010. godište najbrži je bio Luka Kaurić, zatim Filip Noršić, a treće mjesto je osvojio Viktor Čomić. Najbrži i najspretniji u kategoriji 2005./2006. godište bio je Matija Kaurić, zatim Neno Filipić, a treći Oliver Magdić Govedarica. Oni najstariji bili su ujedno i najbrži te je u kategoriji 2002./2004. godište najbolji bio Matej Vrbančić s rezultatom od 17,26 sekundi, drugi Juraj Kupres, a treći Marko Bortas.

Velik interes bio je i za natjecanje u izvođenju "jedanaesteraca" na mali nogometni gol. U vrlo napetom pripetavanju pobjedu je odnio Mario Dragozet, drugo mjesto osvojio je Patrik Mustač, a treće Juraj Kupres.

Iako je zbog kiše i nevremena djelovalo da se dio natjecanja neće održati, većina roditelja i djece su strpljivo pričekali smirivanje vremena te nastavili sudjelovati u utrci po poligonu na dječjem igralištu i slobodnim bacanjima. Najuspješniji u košarci, tj. slobodnim bacanjima bio je Stjepan Horvat, zatim Filip Dragozet te Patrik Mustač i Nikola Gvozdanović. Na traženje roditelja održano je i natjecanje u povlačenju užeta i to pod šatorom! Uz veliko veselje djece koja su neumorna u ovoj disciplini, posebna atrakcija bilo je natjecanje roditelja i pobjeda ekipe Žedni.

Svim sudionicima i najuspješnijim natjecateljima prigodne nagrade uručila je predsjednica Vijeća mjesnog odbora Lug Samoborski Đurđica Jančikić. Druženje je nastavljeno uz grah i kobasice koje su pripremali članovi Mjesnog odbora Lug pod kuhačom Milana Bratelja.

M.G.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Rekordna godina po broju prstenovanih mladih roda u Zagrebačkoj županiji

Obilježeno je ukupno 608 mladih roda

Bijela roda kao da zna da je Zagrebačka županija proglasila 2016. i 2017. godinu godinama bijele rode - ovo je rekordna godina po broju prstenovanih mladih roda. Broj obilježenih mladih roda popeo se na 202, što je gotovo dvostruko u odnosu na brojeve ptića koje smo imali zadnjih nekoliko godina. Prstenovanje je ove godine provedeno 5. godinu zaredom i do danas je obilježeno ukupno 608 mladih roda.

Najviše ptića bijele rode prstenovano je u Gradu Vrbovcu, čak 69, potom u Općini Pisarovina 49 i Općini Dubrava 43. Od naselja dominira Donja Kupčina s 49 ptića roda pa Brčevec s 28 i Donja Zdenčina s 24 prstenovana ptića rode.

Ptice se obilježavaju na način da im se na noge postavljaju metalni i plastični prstenovi s oznakama koje ne nosi niti jedna druga ptica na svijetu. Ptice koje nose bijeli plastični prsten s oznakom koja počinje slovom T izlegle su se u Hrvatskoj. Kako rode spolnu zrelost postižu u drugoj ili trećoj godini, obično se ne vraćaju odmah prve godine, nego svoju mladost provode lutajući Afrikom, ali i drugim dijelovima svijeta gdje mogu pronaći mir i dovoljno hrane. Nakon toga vraćaju se u blizinu mjesta gdje su se izlegle te se pokušavaju izboriti za postojeće gnijezdo ili izgraditi novo, a ako u tome ne uspiju, odlaze dalje te pokušavaju naći mjesto za sebe. Potvrdu za to daju nam neki od nalaza prstenovanih ptica koje smo uočili ove godine; npr. roda iz Prilesja (Vrbovec) koja je prstenovana 2013. godine vratila se gnijezditi u isto selo, roda iz Donje Zdenčine (Klinča Sela) se također vratila u blizinu gnijezda gdje se izlegla, dok se roda koja je prstenovana u Poljani (Vrbovec) morala preseliti 25 km južnije i ove godine se gnijezdi u Koprivničko-križevačkoj županiji, u selu Guščerovac.

Zahvaljujući prstenovanju znamo i da naše rode zimuju na samom jugu Afrike, znamo da sele tzv. istočnim seobenim putem (slijedeći rijeku Savu i Dunav dolaze do Crnog mora, a zatim preko Turske, Libanona i Izraela dolaze do Egipta, gdje dalje kao orijentir koriste rijeku Nil). Nalazi otkrivaju da rode putuju oko dva mjeseca u jednom smjeru te da, osim iz prirodnih uzroka, stradavaju najviše zbog sudara s električnim vodovima i zbog ilegalnog ubijanja u nekim zemljama Bliskog istoka poput Libanona.

U Javnoj ustanovi vjeruju da će prstenovanje u budućnosti dati još puno drugih spoznaja koje su korisne za zaštitu ove vrijedne vrste, a u tome nam i građani mogu pomoći na način da pogledaju nose li rode koje gnijezde u njihovoj blizini prsten te nam dojave broj oznake.

M.G.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)