Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Okrugli stol HSLS-a za samoborske gospodarstvenike

Sadašnji sustav je neodrživ

U Samoboru je 25. svibnja u Hotelu Lavica, u organizaciji HSLS-a Samobor i HSLS-a Zagrebačke županije, na okruglom stolu predstavljen gospodarski program stranke za samoborske gospodarstvenike. Gospodarski program HSLS-a okupljenim su samoborskim gospodarstvenicima predstavili glavni ekonomski strateg stranke, predsjednik Odbora za gospodarstvo i član Predsjedništva HSLS-a Josip Budimir te neovisni konzultant i član Odbora za gospodarstvo HSLS-a Drago Munjiza. U organizaciji okruglog stola sudjelovali su i članovi Odbora za gospodarstvo: član ŽV HSLS-a Zagrebačke županije Roland Gajšak, predsjednik ŽV HSLS-a Zagrebačke županije Željko Fadljević, a moderatorica je bila potpredsjednica Središnjeg vijeća HSLS-a i predsjednica samoborskog ogranka HSLS-a dr. Linda Rossini Gajšak.

U uvodnom izlaganju Josip Budimir je istaknuo kako je zahvaljujući ekonomskoj politici vođenoj u kontinuitetu od 1994. godine hrvatsko gospodarstvo formirano na pretežito uslužnom sektoru i orijentirano domaćem tržištu, što je proizvelo velike strukturne probleme u gospodarstvu, koji se u osnovi manifestiraju u slabom izvoznom sektoru. Rezultat toga je velik i trajan deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci, koji se unatoč suficitu u izvozu usluga ne uspijeva nadoknaditi pa posljedično proizvodi dugoročno neodrživi deficit na tekućem računu bilance plaćanja. Neravnoteža u vanjskoj trgovini nameće potrebu zaduženja za financiranje deficita, a veće zaduživanje od rasta proizvodnje prouzrokovalo je i relativan rast udjela vanjskog duga u BDP-u.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka u svome je gospodarskom programu ponudila niz prijedloga i mjera ekonomske, fiskalne, monetarne i regulatorne politike za gospodarski oporavak Hrvatske kroz žurne provedbe reformi, koje bi svele državnu potrošnju u realne okvire. Kao ključne mjere Josip Budimir je istaknuo smanjenje poreznog opterećenja rada, neuvođenje novih poreza, fiskalnu decentralizaciju, ukidanje vodnih i komunalnih doprinosa, reformu lokalne i javne uprave, depolitiziranje upravljanja državnim poduzećima i povećanje efikasnosti državnog aparata uz značajno osnaživanje potpore perspektivnim gospodarskim subjektima.

U aktivnoj raspravi samoborski su gospodarstvenici uputili niz pitanja Josipu Budimiru i Dragi Munjizi vezanih uz rješavanje unutarnjeg duga, predložili modele koji bi riješili problem unutarnjeg duga, nelikvidnosti i "sive ekonomije“, pitanja vezana uz realan tečaj kune, prijedloge poboljšanja servisa javne uprave te istaknuli niz problema i zapreka s kojima se svakodnevno susreću u svome poslovanju. Sustav u kojem prema najnovijim podacima 1.370.000 stanovnika Hrvatske radi i plaća doprinose, a 1.508.000 je u mirovini ili bez posla, što znači da 1000 radnika dnevno uzdržava 1100 umirovljenika i nezaposlenih, nije održiv. Zaključak svih okupljenih je kako Hrvatska po svojim resursima ima veliku priliku i šansu, ali jedino uz velike i korijenite reforme i pravičnu raspodjelu tereta toliko nužnih reformi.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Učenici Područne škole Noršić Selo terensku nastavu odradili u Samoboru

Upoznali grad i njegove zanimljivosti

Kada sa svojim roditeljima dolaze u Samobor učenici koji pohađaju područnu školu u Noršić Selu (matična škola je Milana Langa u Bregani) najčešće ne stignu razgledati sve samoborske ustanove i institucije. Kako bi što bolje upoznali svoj zavičaj i sve njegove znamenitosti, njihove su nastavnice Željka Skendrović i Marija Aščić u sklopu terenske nastave odlučile učenike nižih i viših razreda (ukupno ih je u školi 18) provesti i pokazati ustanove, institucije i ostale zanimljivosti grada. Željka Skendrović nam je rekla da su im u organizaciji posjeta mnogi izašli u susret pa ih je tako slastičarnica U prolazu častila kremšnitama, prigodne su darove dobili i u Medičarni i svjećarni Oslaković, a omogućene su im besplatne ulaznice za posjet pojedinim ustanovama. Zatekli smo ih ispred crkve svete Anastazije na polovici obilaska pa su nam učenici rekli da su se do tada razveselili obilasku parkova i dječjih igrališta, posjetu knjižnici i izradi licitara, a pred njima je još bio obilazak Samoborskog muzeja, galerija, razgledavanje izrade kristala, posjet vatrogascima, da bi na kraju viši razredi razgledali i Stari grad.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)