20.04.2008.

Gradsko vijeće Grada Samobora najviše vremena utrošilo na raspravu o Kulturno – komercijalnom centru

Istine i zablude o kulturnom centru

Gradsko vijeće Grada Samobora najviše vremena utrošilo na raspravu o Kulturno – komercijalnom centru

Prema očekivanju, na 24. sjednici gradski su vijećnici najviše vremena utrošili na raspravu o prijedlogu studije izvodljivosti Kulturno – komercijalnog centra na Trgu Matice hrvatske. Opozicijski vijećnici optuživali su vladajuće kako žele sakriti informacije, a pozicijski pak da opozicijski šire dezinformacije. Uvodno je obrazloženje dao gradonačelnik Antun Dubravko Filipec podsjetivši da je 80-ih godina prošlog stoljeća na mjestu parkirališta trebala biti nova zgrada suda, da je sadašnja zgrada kina sagrađena 1931. kao vatrogasno spremište, da je 1938. proglašena Hrvatskim domom, ali da nema nikakvu konzervatorsku zaštitu (osim Pricine slike u dvorani) te da bi renoviranje previše koštalo.

- Stoga ova garnitura želi problem riješiti na drugi način, a to je gradnjom novog kulturnog centra na tom mjestu. Riječ je o osjetljivom projektu, ali u njemu se uopće ne diraju zelene površine nego zamjenjuju postojeći objekti – istaknuo je gradonačelnik.

Konkretne podatke o projektu iznio je pročelnik za financije Roland Gajšak koji je pojasnio da će se u natjecateljskom procesu tražiti privatni investitor koji će prvo uložiti 4 milijuna eura u novu tvrtku koja će biti zadužena za gradnju kulturnog centra, a taj privatni partner dobio bi pravo građenja na rok od 66 godina na prostoru sadašnjeg parkirališta u Kompareovoj ulici. Na toj lokaciji Grad želi hotel i centar s malim lokalima, galerijama i ugostiteljskim objektima te podzemnu garažu. Treća zona je u Ulici Ilirskog pokreta gdje bi investitor mogao napraviti poslovno – stambene zgrade s najviše 30 stanova. Pročelnik Gajšak je rekao kako je stvorena kriva slika o tom projektu i da ispada kako je najlakše ništa ne raditi, ali da ova garnitura želi stvarati nešto novo i preuzima za to odgovornost.

U ime kluba HSS-SDP govorio je Tomo Jandrečić, koji je ustvrdio da je projekt obavijen velom tajni, da je to vrlo osjetljivo pitanje zbog kojeg treba provesti širu raspravu i upoznati s njim građane. Naglasio je i da su protiv ovakog načina gradnje, budući da smatraju kako bi se komercijalni sadržaji trebali ponuditi na području budućeg kolodvora, a ne u samom centru grada, jer se time narušava njegov krajobraz. Naglasio je i da će tražiti zaštitu europskih institucija ako se prihvati projekt, jer smatraju da se njime krši europska konvencija o zaštiti krajobraza, kao i pravo na pristup informacijama.

Na to izlaganje reagirali su zamjenici gradonačelnika pa je Tomislav Masten rekao da ni konzervatori nemaju ništa protiv rušenja zgrade kina, ali zahtijevaju kompletno uređenje tog prostora te upozorio da je riječ tek o prezentaciji projekta i studije izvodljivosti i da nikakvi zaključci nisu obvezujući u ovoj fazi. To podrazumijeva i da će se provesti šira rasprava i javna prezentacija projekta. Naglasio je da nije istina kako će se rušiti Glazbena škola i dirati zelene površine uz Gradnu. Marica Jelenić istaknula je kako je i struka rekla da je zgrada kina u lošem stanju, osobito temelji, i da ju je bolje srušiti, te kako grad ima puno prioriteta u društvenim djelatnostima i zato ne može sam izgraditi novi kulturni centar.

Ljiljana Jenko (HSS) rekla je da su sporne površine i katnost komercijalnog centra, a Željko Žarko (SDP) smatra kako Grad treba sam financirati gradnju i da ne treba veliki hotel u centru grada nego nekoliko manjih obiteljskih hotela. Željko Koščica (DC) rekao je u raspravi da je sklon ovakvim projektima i promjenama, jer se zato i počeo baviti politikom. Upozorio je da projektu treba pristupiti oprezno i svakako o njemu obavijestiti građane. Marijan Rešetić (HSP) nije za rušenje postojećih objekata u Ulici Ilirskog pokreta (Energometan i Hvidra), već da se za te poslovno - stambene namjene nađe nova lokacija. Linda Rossini Gajšak (HSLS) istaknula je pak kako je razumljivo bojati se promjena, ali da one donose napredak. Samobor je mijenjao svoju vizuru, imamo li hrabrosti mi svojoj djeci ostaviti novu vizuru umjesto starih ruševnih zgrada, pitala je vijećnica Rossini Gajšak.

Na primjedbe iz vijećničkih klupa odgovorio je Tomislav Masten konstatacijom da nisu htjeli ništa skivati, jer onda ne bi materijal poslali na Gradsko vijeće, a potom naglasio da su uvjeti gradnje određeni GUP-om te da budući centar na parkiralištu neće imati veću katnost od zgrada preko puta u Kompareovoj ulici. Pojasnio je da bi korisnici prostora u zgradi u Ulici Ilirskog pokreta trebali dobiti nove prostore u zgradi na Sajmištu.

Na kraju poduže rasprave prihvaćena je podloga studije izvodljivosti, uz obvezu javne prezentacije projekta. Protiv su bili vijećnici HSS-a, SDP-a i HSP-a.

Zanimljiva rasprava vodila se i pri utvrđivanju sportskih objekata od posebnog interesa za Grad Samobor, a potaknuo ju je Mislav Maroević (HDZ) konstatacijom da se materijal trebao naći na klupama prije odluke o osnivanju Ustanove za upravljanje sportskim objektima te prijedlogom da se popisu objekata dodaju i nogometna igrališta u Klokočevcu i Bregani. Zamjenica gradonačelnika Marica Jelenić rekla je da se prvo treba provesti procedura rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, što je otvorilo i pitanje kakav je status predloženih objekata koji bi trebali potpasti pod ustanovu (nova sportska dvorana, dvorana škole Bogumila Tonija s borilačkom dvoranom i teniskim terenima, buduća dvorana škole Rude, sportski centar u Hebrangovoj ulici, teniski tereni u Jelačićevoj, SRC Vugrinščak te objekt i igralište u Langovoj ulici). Željko Koščica pitao je onda za kriterije - što ulazi, a što ne? Odgovoreno je da postoje zakonski okviri, da se ništa ne može preskakati te da će ustanova morati rješavati niz otvorenih pitanja. Nakon toga je vijećnik Maroević konstatirao da je na čelo ustanove trebalo postaviti pravnika ili ekonomista, a ne profesora. Tijekom rasprave gradonačelnik Filipec zatražio je od vijećnika da i oni apeliraju na odbor Gimnazije A.G. Matoša koji još jedini blokira rješenje da Grad Samobor preuzme na sebe igralište u Langovoj ulici, koje godinama stoji zapušteno. Vijećnici su prihvatili prijedlog da pod ustanovu potpadnu i igrališta u Klokočevcu i Bregani, a prema ocjeni osnivača potom i novi objekti kad se za to stvore uvjeti.

U nastavku sjednice prihvaćena su, uz neke primjedbe, izvješća o realizaciji komunalnih programa, kao i izvješća o radu upravnih odjela.

Mato Šipuš

Dobro je da raste

Na sjednici je prihvaćen i prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna. Svi vijećnici su se složili kako je sreća da proračun raste, ali je Tomo Jandrečić (HSS) konstatirao da su potrebna ulaganja u kapitalne objekte, a ne krpanje rupa po stavkama. Odgovorio mu je zamjenik gradonačelnika Tomislav Masten nabrajanjem kapitalnih objekata čija je realizacija u tijeku, kao što su autobusno-željeznički kolodvor, projekt tržnice i sportske dvorane škole Rude, rekavši da se sada zapravo rješavaju stvari koje su trebale biti gotove još prije 20 godina. Gradonačelnik je izdvojio da će se raditi nova zgrada Komunalca s potrebnim spremištima i garderobama, urediti knjižnica i centar za mlade, urediti Sajmište, nastaviti gradnja žumberačkog vodovoda, nastaviti sanacija Trebeža i uređenje pročistača, izgraditi sjeveroistočna obilaznica od Stočara do Bobovice, graditi škola u Farkaševcu, jer za te projekte nema alternative i oni se moraju napraviti.

Željko Koščica upozorio je da su se odbijali amandmani oporbe, a da se sada razbacuje novcem. Pitao je i za uređenje Same, vodovod na Rudama, kao i za gradnju centra Javne vatrogasne postrojbe te otkup Vugrinščaka. Tomislav Masten mu je odgovorio da se Sama morala urediti, jer je riječ o objektu koji se već počeo raspadati, da se u sanaciju vodovoda na Rudama svakako ide ove godine, da će se do kraja godine isprojektirati zgrada za JVP Samobor, a da se za Vugrinščak predlaže nagodba s koncesionarom.

 
20.04.2008.

Godišnja skupština Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran - ogranak Samobor i Sveta Nedelja

Sedam spomenika, križevi i spomen-ploče

Godišnja skupština Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran - ogranak Samobor i Sveta Nedelja

Petnaesti put za redom, URV Samobor Hrvatski domobran Samobor i Sv. Nedelja održala je 28. ožujka godišnju skupštinu u prostorijama Samoborske pivnice u Samoboru. Skupštinu je otvorio predsjednik udruge Josip Leopold. Nakon hrvatske himne i Mirozova skupštinu su pozdravili mnogi gosti iz javnog života Samobora i Sv. Nedelje.

Nakon Vladimira Fučeka, predsjednika središnjice Hrvatskog domobrana iz Zagreba, koji je povodom 15. obljetnice uručio URV Samobor i Sv. Nedelje zahvalnicu, skupštinu je pozdravila Marica Jelenić, zamjenica gradonačelnika Grada Samobora, koja je podržala aktivnost udruge. Istim željama pridružio se i Miroslav Benić u ime svetonedeljskog Poglavarstva. Posebno se lijepim riječima nazočnima obratila Zorka Rukavina u ime Hrvatske domovinske vojske 1941-1945. Uspješan rad skupštini zaželjeli su čelnici Stranke prava, Hrvatskog društva političkih uznika i Matice hrvatske iz Samobora. Skupštinu su pozdravili i uručili prigodne darove predsjednici Hrvatskog domobrana Nikola Katić iz Duge Rese i Antun Lopatić iz Zaprešića.

Nakon izbora radnog predsjedništva u sastavu Rudolf Bertole, Franjo Bošković i Josip Leopold, a prema dnevnom redu, s izvješćem o proteklom i budućem radu nazočne je upoznao Ivan Dujmović. O novčanom poslovanju u protekloj godini izvijestio je član Nadzornog odbora Zvonimir Žuljević, a o petnaestgodišnjem radu ogranka nazočne je upoznao predsjednik Josip Leopold. U iscrpnom izvješću posebno je naglašeno podizanje sedam spomenika, četiri spomen-križa, tri križa i dvije spomen-ploče. Sva tri spomenuta križa su izvan Samobora (Jazovka, Ogulin i Kočevski Rog). U Kočevskom Rogu je jedino spomen-obilježje u Sloveniji koje je podignuto hrvatskim žrtvama.

Na kraju, povodom 15. godišnjice uspješnog rada udruge uručene su zahvalnice svim članovima i aktivnim sudionicima ogranka od početka do danas, kao i one za dugogodišnju suradnju i vjernost ogranku.

Prema planu i programu rada za nadati se je da će ogranak Hrvatskog domobrana Samobora i Sv. Nedelje i dalje biti učinkovit. Pod načelom "Za Hrvatsku - uvijek" vjerujemo da će Hrvatski domobran ispuniti obećanje.

Uz tradicionalni domjenak, ovog puta i uz glazbeni sastav Gumbelijum, stotinjak članova ogranka i gostiju ugodno se provelo.

Ivan Dujmović

 
20.04.2008.

Predavanje u Gradskoj knjižnici o osteoporozi

Opasnosti smanjenje gustoće kostiju

Predavanje u Gradskoj knjižnici o osteoporozi

Devedeset posto oboljelih od osteoporoze čine žene, stoga i ne čudi što su baš one bile u velikoj većini prisutne na predavanju Mirjane Berković - Šubić, prvostupnice fizioterapije, koja ih je upoznala s pojmom, faktorima rizika, simptomima i liječenjem osteoporoze.

Osteoporoza je bolest obilježena smanjenjem gustoće kostiju. Smanjuje se količina kalcija koji normalno osigurava čvrstoću kosti i koštanog tkiva, koje omogućava potpornu funkciju kostima. Krhke i porozne kosti pojačano su osjetljive na različite fizičke stresove (npr. padove). Osteoporoza je jedan od glavnih uzroka ozbiljnog invaliditeta u starijih ljudi. Prijelom kuka uzrokovan osteoporozom zahvaća jednu od tri žene i jednog od pet muškaraca u dobi do osamdeset i pet godina, podaci su koji su se mogli čuti u knjižnici.

Zanimljivo predavanje završeno je u veseloj atmosferi - prezentacijom preventivnih fizioterapijskih vježbi u čijem su izvođenju sudjelovali svi prisutni, uključujući i knjižničare naše Gradske knjižnice.

Maja Cvetković

 

Gradsko vijeće Grada Samobora najviše vremena utrošilo na raspravu o Kulturno – komercijalnom centru

Godišnja skupština Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran - ogranak Samobor i Sveta Nedelja

Predavanje u Gradskoj knjižnici o osteoporozi

Arhiva 2008

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2007

2006

2005

2004

2003

2002