Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rudarima baš se ide od ruke, ali najpoznatiji su po - greblici

Uz bok alki i paškoj čipki!

Već je sima dobro poznato da Rudarima dobro ide baš se čega se primiju... dobro tancaju i popevaju, igraju rukomet, obnavljaju stare rudnike, noriju za Fašnik.

Ove zimske dane prije glavnih fašničkih spelancija iskoristili su za još bolju promociju svojeg zaštitnog znaka – rudarske greblice, koja je od sada pod zaštitom Ministarstva kulture kao nematerijalno kulturno dobro. Uz greblicu, na popisu se našla i paška čipka, viteška igra Sinjska alka, legenda o Picokima te pučka i liturgijska svečanost Festa svetog Vlaha u Dubrovniku. Greblica kao kulturno dobro od sada će uživati određene mjere zaštite kao što su popularizacija i promocija dobra održavanjem izložbi i festivala, poticanje prenošenja dobra u izvornim i drugim sredinama, a sve to izobrazbom stručnog kadra za prenošenje znanja i vještina putem seminara i radionica te poticanjem na daljnje istraživanje dobra.

Prema usmenoj predaji, priprema kolača rudarske greblice počinje u 16. st., usporedno s procvatom rudarstva u Rudama. Ime je dobila po drvenom alatu, greblici, kojim se razgrijavao žar u krušnoj peći. Jedini pisani trag o pripremi kolača ostavio je Milan Lang koji u svojoj knjizi Samobor - narodni život i običaji, u kojoj se greblica spominje kao tanki kolač od sira i oraha. Ovim rješenjem zaštitu je dobila i sama priprema kolača koja se razlikuje samo po umješnosti domaćice koja ju priprema, dok se osnovna pravila moraju slijediti ako kolač nosi ime rudarska greblica. Ona mora biti slana, nadjevena samo sirom ili sirom s dodacima (orasi, žuta mrkva, lišće mladog luka, koprive, špinat), tijesto ne smije biti debelo niti se smije dodavati puno kvasca. Kao nositelji tradicije pripreme greblice tu su mještanke Ruda koje svoje umijeće stoljećima prenose na svoje kćeri te iznimno na svoje snahe. Samo rješenje navodi i opasku da je tijekom povijesti zamijećeno da su majke nerado prenosile na snahe svoje znanje u cijelosti, samo kako bi zadržale privrženost svojih sinova.

I zabadaf se rudarske snahe srdiju kad im mamini sineki veliju da je mamina greblica ipak najbolša...

Maja Cvetković

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Josip Grgos otkrio je još jednu špilju s više dvorana u svom Otruševcu

Nova podzemna ljepotica

Neistraženo samoborsko podzemlje uvijek može iznenaditi. Dokaz je tome i nova špilja koju je otkrio neumorni istraživač Josip Grgos. Planinarima i turistima već je 35 godina, kao jedan od ciljeva pri obilasku samoborske okolice, dobro poznata Grgosova špilja u Otruševcu. Josip Grgos otkrio je 28. prosinca 1973. godine dvije dvorane - gornju, dugačku oko 30 metara i donju, veličine 19 metara. Od tada i skrbi za špilju, jer spada u grupu posebno zaštićenih geomorfoloških spomenika prirode. No, kada je nekome suđeno, onda je suđeno. Naime, proteklih dana mogao je objaviti radosnu vijest o otkriću novog kompleksa dvorana koje se upravo istražuju i otkopavaju.

Priča o prvom pronalasku špilje već je poznata, ali ju je uvijek zanimljivo čuti. U dubini nove podzemne ljepotice Josip Grgos s jednakim žarom priča da je želio pripremiti kamen za vapno kako bi ga imao uskladištenog kada krene sezona vapnarenja. Tada je prilikom kopanja i miniranja otkrio špilju, polako ju otkopavao, konzultirao se sa stručnjacima i sve uredio da je mogu vidjeti i posjetitelji. Napravljene su stepenice, osvjetljenje, postavljena vrata i tako je sve krenulo.

- Kod ove druge špilje krenuo sam raditi prostoriju gdje bi planinari i djeca mogli ostavljati svoje stvari, ruksake i hranu, budući da ih je sve više dolazilo. To je na početku bio mali prostor pa sam ga išao proširivati i dalje otkopavati. Tada sam otkrio novu rupu i vidio da se tu još nešto nalazi. Pozvao sam speleologe, oni su sve to pregledali, ali dalje nisu mogli. Prije tri godine ponovno sam išao dalje čeprkati i otkopavati. Bilo je dosta naporno, jer smo najčešće morali čučati ili čak ležati kako bi otkopavali te nanose zemlje, skidali smo sloj po sloj kako bi maknuli taj prvi čep, iza kojeg nam se opet pokazala nova pukotina. Nakon nekog vremena nastavili smo otkopavati, ali je došlo proljeće i dalje nismo mogli na tome raditi zbog drugih poslova i obveza. Kada je došla ova zima nastavili smo raditi na tom drugom čepu i nakon 6-7 dana došli smo do ovih dvorana koje sada vidite - otkriva nam Josip Grgos.

Posao bi išao i brže da je više ljudi, ali pomažu mu samo zet Damir Rešetar i susjed Stanko Mađarić. U špilji su i prilikom našeg posjeta marljivo radili Josip i Stanko, dok je Damir morao kod doktora, jer su pri radovima malo stradala rebra. I to je bio dokaz da nije nimalo lako otkopavati ilovaču i izvoziti je tačkama iz špilje, a pri tome paziti da se ne oštećuju brojni stalaktiti i stalagmiti (budući je i mene mučilo zaboravljeno gradivo iz škole, znajte da stalaktiti rastu od stropa prema podu špilje, a stalagmiti obrnuto). Kako bismo ispunili i tu poučnu ulogu koju glasila trebaju imati onda još možemo iz stručnih knjiga prenijeti podatke da stalaktiti i stalagmiti nastaju kada voda, prolazeći kroz razne slojeve stijena, otapa organske tvari i razne minerale. Tako nastali pretaloženi vapnenac nazivamo siga. Stupovi pak nastaju spajanjem stalaktita i stalagmita.

No, vratimo se junacima naše priče. Kažu kako im je najveći problem ljepljiva, masna glina pomiješana s kamenom, koja se teško otkopava. Josip Grgos otkriva da su došli do sloja plave gline, što znači da je u blizini vjerojatno i voda.

- Računamo da bi ispod moglo biti i podzemno jezero, jer se tu slijevaju vode prema potoku Bistrec - kaže nam ovaj poznati samoborski ugostitelj, vapnar i miner.

Pred njima je još puno posla, jer smo se i sami uvjerili kako postoji još nekoliko rupa i pukotina koje bi, nakon otkopavanja, mogle kriti novo bogatstvo oblika koje je priroda stvarala stoljećima. Za sada se ušlo stotinjak metara u brdo pa tko zna što krije svaki sljedeći metar. Inače, planira se za otprilike dva mjeseca urediti špilju kako bi joj se nesmetano mogli diviti turisti i planinari. Prije svega to znači postaviti sigurnosne ograde i posebno prilagođenu rasvjetu, koja ne smije biti izvor topline. U špilji je stalna temperatura oko 9 stupnjeva, tako da je zimi u njoj toplije nego vani.

I tako, nakon prve otkrivene špilje prije 35 godina, ova druga će značiti daljnje obogaćivanje turističke ponude. Speleolozi i geolozi rade skice i provjeravaju jesu li možda špilje spojene, tj. koliko su trenutno udaljene.

- Išao sam često po terenima u Hrvatskoj i susreo sam također nekoliko sličnih slučajeva, ali nigdje u ovim razmjerima kao ovdje - zaključuje Josip Grgos i na neki način nas upozorava da se ljepota i prava rijetkost ne moraju nalaziti u nepoznatim krajevima udaljenima tisućama kilometara, već se ponekad nalaze i u našem neposrednom okruženju.

Mato Šipuš

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (10)

Gradski čelnici tijekom blagdana darivali samoborski Mikrodom, korisnike pučke kuhinje i djecu iz udruge Nova budućnost

Dobra tradicija se nastavlja

Blagdani su uvijek dobar povod za darivanje pa su tim putem krenuli i gradski čelnici. Tijekom blagdana darivali su štićenike Mikrodoma, korisnike pučke kuhinje i djecu iz udruge Nova budućnost. Prvo su zamjenici gradonačelnika Marica Jelenić i Tomislav Masten prigodne košare donijeli u Mikrodom samoborskog Crvenog križa, u kojem trenutno boravi 17 štićenika starije životne dobi. Zamjenica gradonačelnika Marica Jelenić čestitala je svima Božić i Novu godinu poželjevši im zdravlje i ugodan boravak u Mikrodomu. On je svojevrsni nadomjestak pravom Domu umirovljenika pa je ravnateljica samoborskog Crvenog križa Barbara Kos podsjetila na taj problem – nepostojanje doma u kojem bi se mogle smjestiti starije osobe. Zamjenik gradonačelnika Tomislav Masten iskazao je spremnost Grada za davanjem zemljišta i potrebne infrastrukture za dom, no upozorio da je njegova izgradnja u nadležnosti Zagrebačke županije.

U dvorani Udruge umirovljenika u Kompareovoj 5 potom su uručeni prigodni darovi i za tridesetak korisnika Pučke kuhinje. Uz čestitku za blagdane podijeljeni su paketi s namirnicama i higijenskim potrepštinama. Inače, korisnici po obroke odlaze u gostionicu Samoborska oštarija, a nepokretnima se on vozi do kuće.

Prošle godine krenulo se u posjet i štićenicima udruge Nova budućnost (bivše Španjolske kuće), koja brine za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Udruga zapravo osigurava zadovoljavanje svih životnih potreba, kao što su stanovanje, prehrana, odijevanje, briga o zdravlju, čuvanje, odgoj i obrazovanje itd. Prošle godine u tri kuće, koliko ih je u Samoboru, stigla su računala, a ove godine prigodni paketi sa stvarima koje, naravno, izazivaju veselje kod najmlađih, ali i onih nešto starijih.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)

Posljednja sjednica Poglavarstva u 2007. godini ponovno u znaku financija

Poduzetnički centar izlazi iz dubioze

Budući da Gradsko poglavarstvo čini i skupštinu Poduzetničkog centra, prije odrađivanja točaka dnevnog reda na posljednjoj radnoj sjednici članovi Poglavarstva bavili su se i poslovanjem PCS-a u 2007. Nakon nekoliko godina to izvješće nije izazivalo glavobolje, nego, dapače, ugodno saznanje da je poslovanje vraćeno u normalu i da su sve dubioze sanirane. Direktor PCS-a i pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu Željko Radovanić rekao je na početku kako je ostao još dug prema dobavljačima od 20.000 kuna, ali da će on biti plaćen od ostvarene ovogodišnje dobiti. Stoga je i gradonačelnik Antun Dubravko Filipec iskazao zadovoljstvo tim financijskim ozdravljenjem, a pročelnik za financije Roland Gajšak dometnuo da je PCS ponovno zdrava tvrtka s kojom dobavljači žele poslovati.

Što se tiče programa rada u 2008. godini ciljevi i djelovanje ostaju isti, a to su povećanje broja malih i srednjih poduzetnika, povećanje zaposlenosti, povećanje ulaganja u poslovne zone i povećanje konkurentnosti poduzetnika, što će se ostvarivati kroz niz aktivnosti, a jedna od najznačajnijih bit će osnivanje jamstvenog fonda, a potom i osnivanje poslovnog kluba. U 2008. planiraju se ukupni prihodi u iznosu 660.000 kuna, a rashodi bi bili 617.000 kuna, zaključio je Željko Radovanić.

M.Š.

Nezadovoljstvo muzealcima

U nastavku zasjedanja najzanimljivija rasprava povela se zbog dvije ustanove u kulturi. Jedna je Samoborski muzej, koji je dobio minus u velikoj ocjenjivačkoj knjizi Poglavarstva, u kojoj je zapisano da se na osnovu dosadašnjih izvješća o radu ocjenjuje kako muzej ne izvršava programe osnovne djelatnosti za koja su mu osigurana proračunska sredstva, a najvažnija primjedba je i da se stalni postav već godinama nije promijenio iako je fundus vrlo bogat. Od ravnatelja muzeja je zatraženo da Upravnom vijeću predloži konkretan mjesečni plan i program rada u kojem će biti navedeni zadaci i opis poslova za svakog pojedinog stručnog suradnika muzeja te da mjesečno podnosi izvješće Poglavarstvu o realizaciji programa. Na kraju stiže i upozorenje da bi Poglavarstvo, ako se ne naprave ove mjere, moglo pokrenuti i postupak smjene ravnatelja muzeja. Na redu je sada ravnatelj Miroslav Milonjić.

Topli obrok hladi odnose

Tema koja već neko vrijeme izaziva raspravu je naknada za topli obrok djelatnicima u gradskim ustanovama koje su korisnice proračuna. Za razliku od uposlenika u gradskoj upravi, njima nije osigurana naknada od 720 kuna mjesečno za topli obrok, već je u posljednjoj odluci o izvršenju proračuna napisano da naknadu mogu isplatiti od viška vlastitih prihoda na kraju godine. Iz Gradske knjižnice su uputili zahtjev za isplatu dijela sredstava za topli obrok (tri i pol rate), jer su ostvarili dobit u prvih 11 mjeseci poslovanja. No, zahtjev im je odbijen. Između ostalog, u odbijenici piše da je Grad osnivač muzeja, Dječjeg vrtića Grigor Vitez, POU, Javne vatrogasne postrojbe i knjižnice, a da je intencija svim zaposlenima kojima je Grad osnivač osigurati ista materijalna prava.

Po toj logici naziremo poruku da zaposlenici u ovim ustanovama zapravo zaborave na svaku nadu da će ikada dobiti naknadu, jer bi sve ustanove morale na kraju godine ostvariti dobit da bi svim zaposlenicima bila isplaćena naknada. Pročelnik Fabek je upozorio na sjednici i da bi ravnatelji mogli namjerno iskazati u planu manju planiranu dobit kako bi na kraju godine imali iskazani veći iznos, što bi se moglo protumačiti i da Grad ne vjeruje izabranim ravnateljima. Najpravednije rješenje bilo bi da Grad u proračunu osigura sredstva za topli obrok djelatnicima svih ustanova, ali prepreka je, očito, iznos od oko milijun kuna koji bi se morao iznaći u proračunu. Inače, protiv odbijenice bila je jedino Renata Glojnarić.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (13)

Pri kraju godine, 29. prosinca, održan i tradicionalni gradski domjenak u Kavani Livadić

Dobre želje za budućnost

Kada završe sve obveze na sjednicama Poglavarstva i Gradskog vijeća onda se u opuštenoj atmosferi može popričati o godini koja je pri kraju te zahvaliti svima koji su dali doprinos u razvoju i boljitku Grada. To je bio jedan od glavnih motiva kada se krenulo u pripremu tradicionalnog gradskog domjenka na koji su gradonačelnik Antun Dubravko Filipec i predsjednik Gradskog vijeća Boris Makarun pozvali sve suradnike, članove Poglavarstva i gradske vijećnike, poslovne suradnike Grada, predstavnike mjesnih odbora, ravnatelje i djelatnike škola, vrtića i gradskih ustanova, potom sportske i kulturne djelatnike te istaknute pojedince. Zahvalu na dolasku i radu u 2007. godini izrekli su im gradonačelnik Filipec i predsjednik Gradskog vijeća Boris Makarun, zaželjevši im, naravno, puno uspjeha u daljnjem radu, još bolje rezultate i nastavak uspješne suradnje.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)

Kraj 2007. godine donio sretan završetak priče o papirologiji za sportsku dvoranu u Rudama

Stigla i lokacijska

I onaj posljednji, najtraženiji papir došao je u ruke ravnateljice OŠ Rude Tatjane Milek. Dugo očekivana lokacijska dozvola je stigla i time je nestao i onaj promil sumnje u javnosti da bi se na kraju opet nešto moglo zakomplicirati i da će ponovno sve stati. Dobivanjem lokacijske dozvole napokon se ostvaruje san svih Rudara o sportskoj dvorani u mjestu (ma kako ova rečenica zvuči izlizano, ona je istinita). Naime, dvorana će puno značiti za sve stanovnike, učenike škole, članove KUD-a Oštrc, a posebice za rukometaše Rudara. Ako se sve poklopi kako se planira, veliku 50. godišnjicu osnutka kluba 2009. godine rukometaši bi mogli proslaviti u novoj dvorani uz zgradu škole.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)