05.06.2007.

Vidikovac iznad kapele svetog Jurja i službeno je otvoren za javnost

Iznad šume birokracije

Vidikovac iznad kapele svetog Jurja i službeno je otvoren za javnost

Konačno se i to dogodilo – u subotu, 9. lipnja, nešto iza 11 sati i službeno je za javnost otvorena anindolska Piramida, vidikovac iznad kapele svetog Jurja. Predsjednik Društva inženjera i tehničara Grada Samobora Ivan Medvedović najprije je zahvalio svima koji su pomogli realizaciju ovog projekta, potom je gradonačelniku Filipcu uručio darovnicu kojom prepušta metalnu konstrukciju Gradu te je, na koncu, svečanim presijecanjem vrpce, strme stube vidikovca prepustio svima željnima spektakularnog pogleda. – Kako je Piramida tu već neko vrijeme, često sam na njoj i oko nje sretao brojne mlade ljude. Jedan mi je tako rekao: "Znate, da nema tog tornja moja se cura ne bi zaljubila u mene". Nadam se da će mladi ljudi znati čuvati ovaj vidikovac – apelirao je inženjer Medvedović, u čemu mu se pridružio i gradonačelnik.

Inače, do zadnjeg trena čekale su se sve potrebne dozvole kako bi se već više od godinu dana vidljivi metalni toranj i ozakonio te na taj način omogućila svečanost koja je trebala biti upriličena na 60. godišnjicu izgaranja stare Piramide. Tako je, s godinom dana zakašnjenja, zadovoljstvo članova DITS-a činjenicom da je priča konačno gotova bilo pomalo gorko.

– Da bi se Piramida izgradila bila su potrebna tri mjeseca rada, a nakon toga je uslijedilo dvije godine prikupljanja dozvola - slikovito je situaciju s Piramidom opisao tajnik Jovan Šućurović.

Na svečanosti koju je vodila Jasenka Bišćan, okupljenima su se obratili i nadzorni inženjer Vugrinec, inženjer Vučetić koji je bio zadužen za gromobransku zaštitu i uzemljenje, gradonačelnik Filipec i zamjenica gradonačelnika Marica Jelenić koji su zahvalili DITS-u na donaciji.

Također, dodijeljene su i zahvalnice, među kojima posebno mjesto zauzima ona sinovima Zlatka Ožanića, jednog od inicijatora projekta koji je u međuvremenu preminuo. Za glazbeni dio programa zaslužni su bili članovi Tamburaškog društva Ferdo Livadić uz soliste Đuku Pleše i Franju Sinu Gluščića.

Kruno Solenički

Spektakl za 15 ljudi istovremeno

Piramida je visoka 14 metara i riječ je o metalnom stupu kojeg je donirao Dalekovod Zagreb. Zahvaljujući inženjeru Medvedoviću radi se o samosvijetlećem vidikovcu opremljenom meteorološkom opremom. Za temelje, koji su postavljeni na isto mjesto gdje je bila stara, drvena Piramida, utrošeno je 11 kubika betona koje je donirao poduzetnik iz Strmca. S 10 tisuća kuna pomogla je i Zagrebačka županija, a 28 građana dalo je svoj doprinos donacijama. Bilo je potrebno oko 500 radnih sati da bi se Piramida postavila te dvije godine da bi se pripremila 4,5 kilograma teška dokumentacija s 87 raznih zahtjeva i dozvola.

Vrijednost Piramide je oko 350 tisuća kuna, ima garanciju na 60 godina, a maksimalan broj ljudi koji s nje pogledom mogu uživati u Samoboru i okolici ne bi smio prelaziti 15. I, da, pogled je uistinu spektakularan.

 
05.06.2007.

U Noršić Selu obilježeno 100 godina školstva u tamošnjoj područnoj školi

Stoljeće učenika, umjetnika i pjesnika

U Noršić Selu obilježeno 100 godina školstva u tamošnjoj područnoj školi

Velika obljetnica 100 godina školstva u Noršić Selu obilježena je u ponedjeljak, 28. svibnja, u prostorijama područne škole koja okuplja sve malobrojnije učenike Noršić Sela, Jarušja, Bašić Brega, Gluščić Brega, Višnjevca, Tušina, Beribaka i Dragonoša. No, iako malobrojni, učenici ove područne škole nisu ništa manje skloni kreativnom izražavanju od učenika u nekim većim školama, što su i dokazali vedrim slavljeničkim programom.

Prije toga, stoljeće školstva obilježavalo se u nešto ozbiljnijem tonu, prvo svečanom misom u župnoj crkvi svetog Duha u nazočnosti svih župnika Okićkog dekanata, a potom otvaranjem prigodnih izložbi. U područnoj školi tako je otvorena izložba samoukog kipara Franje Jurčina naziva S ljubavlju svome Noršić Selu, kojom je predstavio svoje specifične skulpture izrađene u drvu.

Druga izložba koja je pratila veliku obljetnicu održana je u organizaciji Povijesnog odjela Ogranka Matice hrvatske Samobor, a bila je posvećena Katici Ivkovčić. Mozaik o životu i djelu te samouke pjesnikinje iz Noršić Sela složen je u Samoborskom muzeju, između ostalog i zaslugom Stanke Franjin koja je muzeju darovala Katičine rukopise te Ljerki Kireti i Agati Turk koje su donirale svežnjiće s nekoliko njenih pjesama. Na izložbi u školi u Noršić Selu izloženi su rukopisi Katice Ivkovčić te fotografije sela od prije pola stoljeća.

K.S.

O školstvu u Noršić Selu

Prvi počeci djelovanja škole u Noršić Selu smješteni su u 19. stoljeće. Tada je prve poduke davao župnik. Škola je bila otvorena 1905. godine, a radila je s manjim prekidima pod vodstvom mjesnog župnika sve do 1933. godine. Tada je sagrađena školska zgrada gdje je nastava ogranizirana od prvog do četvrtog razreda sa 147 učenika. No, nakon 1943. godine broj učenika se stalno mijenja, mijenjaju se i učitelji, a školska zgrada propada. Počinje gradnja nove školske zgrade koja je otvorena 1983. godine, gdje učenici svoje znanje stječu i danas.

 
05.06.2007.

Predstavnici samoborske Udruge invalida razgledali su novu sportsku dvoranu u izgradnji

Prilagođeno i bez barijera

Predstavnici samoborske Udruge invalida razgledali su novu sportsku dvoranu u izgradnji

Predstavnici samoborske Udruge invalida odazvali su se pozivu gradskog Poglavarstva i 1. lipnja razgledali novu sportsku dvoranu u izgradnji. Silvio Mucko i njegov asistent Domagoj Puš konstatirali su da je rub uz kolnik preoštar, a na ostale građevinske zahvate nisu imali primjedbe. Izgrađene su kosine prilagođene osobama s posebnim potrebama, baš kao i ulaz u WC i sanitarni čvor. Pravilno su i prema propisima izvedeni širina vrata, dohvat svjetla, držači, nagibno ogledalo...

Dakle, dobre vijesti za osobe koje u svom kretanju i pristupu javnim ustanovama nailaze na nepremostive barijere.

Srećom, ne i kod nove sportske dvorane.

I.H.

 
05.06.2007.

U Farkaševcu su učenici, učitelji i roditelji pokrenuli humanitarnu akciju i uredili učionice

Složna srca i vrijedne ruke

U Farkaševcu su učenici, učitelji i roditelji pokrenuli humanitarnu akciju i uredili učionice

U Osnovnu školu Bogumila Tonija upisuje se sve više djece, a značajan priliv je i u Područnoj školi Farkaševec zbog gradnje čitavog novog naselja. Bolja situacija nije ni u matičnoj školi pa je otežano funkcioniranje nastave zbog velikih razreda. Stoga je škola na granici treće smjene, istaknuo nam je u jednom razgovoru ravnatelj Krsto Mesić. To bi bila vrlo nepopularna mjera, obzirom i na Hrvatski nacionalni obrazovni standard kojim se želi prijeći u jednosmjenski rad.

Problem prevelikog broja učenika u jednom razredu pojavio se i u Područnoj školi u Farkaševcu te je tamo uređena i osposobljena za nastavu dodatna učionica, što je odobrilo i nadležno ministarstvo. Prvi razred koji je brojao 31 učenika, od kojih i troje djece s rješenjima za individualni program, krajem ožujka podijeljen je na dva.

Posebnost ove priče je i djevojčica Vanessa Žižak koja je oboljela od leukemije i nalazi se u bolnici. Roditelji uz velike napore svaki dan obilaze dijete, uz velike troškove zbog kupovanja opreme i dodatnih lijekova. Vanessa sada ima organiziranu nastavu u bolnici, a po povratku iz bolnice u svoj dom obilazit će je i s njom raditi njezina učiteljica Snježana škiljan. Svi u ovoj školi željeli su pomoći pa je organizirana i akcija u kojoj su učenici skupili oko 8.000 kuna za potrebnu opremu i lijekove. Akcija se nastavlja i dalje, jednokratnu pomoć odobrilo je Gradsko poglavarstvo, a u pomoć je priskočila i Udruga oboljelih od leukemije.

Na zajedničkom skupu u Farkaševcu, na kojem su bili predstavnici vijeća roditelja, osim pomoći obitelji Žižak, potaknuta je i akcija uređenja učionica. Kako nam je rekla Snježana Škiljan, tijekom proljetnih praznika roditelji su obojali sve učionice, a škola je nabavila novi namještaj i pribor za novu učionicu. Zajedničkim radom i slogom svih roditelja došlo je potom do inicijative za ugradnjom klime, jer su u montažnom objektu preko ljeta velike vrućine. Roditelji su prikupili sredstva, kupljena je klima, a gospodin Šančić nije naplatio njenu ugradnju. Postavljene su i zavjese, uz aktivnu ulogu roditelja, osobito Vjekoslava Brunovića i Dražena Stanića. Učiteljice Područne škole u Farkaševcu – Snježana Škiljan, Martina Čretni, Ružica Tomljenović, Gabriela Žokalj, Dijana Škvorc-Šagud, kao i ravnatelj škole Krsto Mesić, zahvaljuju svim roditeljima na pomoći i trudu oko uređenja. Primjer na koji bi se svakako trebali ugledati i drugi.

Mato Šipuš

Škola se seli na novu lokaciju

Zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja na dvije privatne parcele, neće biti moguća izgradnja nove osmogodišnje škole u Farkaševcu. Zbog toga je Gradsko poglavarstvo usvojilo prijedlog nove lokacije, uz sadašnji sportski centar Široki grm, gdje Grad Samobor ima svoje zemljište. Naime, zbog preopterećenosti škole Bogumila Tonija, mora se izgraditi nova škola, koja bi pokrila nizinski dio grada – Otok, Celine, Savrščak, Medsave, Vrbovec, Gradnu, Domaslovec, Hrastinu i Farkaševec. Osim škole, uredila bi se i okolna infrastruktura i pristupni putovi, dok bi u sadašnjoj zgradi škole bio vrtić.

 
05.06.2007.

96. sjednica Gradskog poglavarstva prošla je u znaku rasprava o raznoraznim priredbama

Festival vatrometa seli iz Samobora

96. sjednica Gradskog poglavarstva prošla je u znaku rasprava o raznoraznim priredbama

Baš kad se u novinarskoj glavi javljala misao kako se nema "bog zna što" napisati s 96. sjednice samoborskog Poglavarstva, stigla je spasonosna točka Razno. Gradonačelnik Filipec i gospodarski pročelnik Željko Radovanić potvrdili su nagađanja da ove godine u Samoboru neće biti Festivala vatrometa, jer nije postignut dogovor s organizatorom Pirotehnikom Mirnovec. Dobro upućeni u gradska zbivanja već su posljednjih nekoliko dana predskazivali takav razvoj događaja. Sporan je (p)ostao najam sportskog centra za koji je NK Samobor tražio 60.000 kuna zbog negativnih prošlogodišnjih iskustava. Grad je u pregovorima spustio cijenu, ali je gradonačelnik pojasnio da se u ugovoru zahtijevala naknada za štetu na stadionu, a da druga strana iz principijelnih razloga nije pristajala više na takve dogovore. Gradonačelnik Filipec je na kraju zaključio da se tu radi o privatnoj profitabilnoj manifestaciji i da mu je žao, ali da Grad ne želi pristati na ucjene. Rezultat svega je, izgleda, definitivna odluka Franje Koletića da Pirotehnika Mirnovec vatrometni festival preseli u Zagreb.

Još jedna tema nije bila nimalo ugodna, a to je mala komunalna akcija asfaltiranja Ulice Pušine. Uglavnom, asfaltiranje ulice nerijetko zna završiti općom feštom, no ova je ulica po mnogočemu specifična. U njoj su sagrađena dva stambena objekta koji su bili česta tema i ovih stranica, a sada bi investitor prema novom dogovoru izvršio pripremu za polaganje asfalta u cijeloj ulici. No, stanovnici ne pristaju na to, jer, kako je rečeno, ne žele se odreći niti dijela svog zemljišta, iako je na pojedinim mjestima ulica zbog toga preuska. Dugogodišnji problemi pokušat će se rješavati novim sastancima, a dok se ne postigne dogovor kako urediti ulicu normalne širine da u nju mogu ući sva vozila, kao svojevrsno prijelazno rješenje asfaltirat će se u postojećim gabaritima. Inače, riječ je o ulici na Gizniku dužine 270 metara.

Mato Šipuš

Naplati štetu od Grada

U posljednje vrijeme na sjednicama Poglavarstva kontinuirano se pojavljuju zahtjevi na naknadu štete. Naši sugrađani i gosti grada najčešće traže naknadu za teže tjelesne povrede zbog padova ili poskliznuća na Trgu kralja Tomislava. Traženi iznosi su različite visine, ali posljednji koji se našao na klupama iznosi 40.000 kuna. No, članovi Poglavarstva takve zahtjeve u principu odbijaju, jer gradski odvjetnik Damir Mikuljan zaključuje da nisu dovoljno dokumentirani. U pojedinim situacijama krivnja i nije na Gradu već na vlasnicima kuća koji tijekom zime ne održavaju čistoću ispred svojih objekata.

Nema više preko reda

Gradonačelnik Filipec prigovorio je kako iz društvenih i sportskih društava iz klubova stižu zamolbe za financijskom pomoći za organizaciju, kako se često navodi u materijalima, već tradicionalnih priredbi. Nakon što su članovi Poglavarstva iz redova društvenih djelatnosti zatražili pojašnjenje, gradonačelnik je dodao kako se manifestacije, koje se održavaju već nekoliko godina, moraju staviti u godišnji plan rada i za to tražiti sredstva iz proračuna pri njegovoj izradi za sljedeće razdoblje. Nije naveden konkretan primjer, ali spomenuti su, primjerice, malonogometni turniri i udruge. Budući da ni ustanove iz kulture nisu bile "presretne" s linearnim povećanjem sredstava, Renata Glojnarić je predložila da se pri izradi sljedećeg proračuna inzistira na konkretnim programima i planiranim projektima.

 
05.06.2007.

Sveta Nedelja proslavila svoj prvi Dan grada cjelodnevnim događanjima

Za Dan grada - djeca i tradicija

Sveta Nedelja proslavila svoj prvi Dan grada cjelodnevnim događanjima

Prvog vikenda u lipnju slavio se Dan grada Svete Nedelje. U cjelodnevnom programu bilo je raznih događanja, za svakoga ponešto. Počet ćemo s najmlađima. Subota prijepodne u šatoru bila je rezervirana najviše za djecu, njihov zabavni program i radionice. Program su otvorile Svetonedeljske mažoretkinje, zatim su uslijedila djeca Osnovne škole Sveta Nedelja, Dječji zbor Strmečki mališani, Dječji vrtić Slavuj Sveta Nedelja - Rakitje, Strmec, Kerestinec, Dječji zbor Prva ljubav, Dječji zbor Stepinčevi mališani, KUD Kerestinec, Dječji zbor Pikići, KUD Sveta Nedelja i Plesni klub Ballance. Najveće zasluge za rad djece imaju njihove odgajateljice koje su na kraju programa izvele igrokaz Tri praščića.

U vrijeme trajanja dječjeg zabavnog programa odvijale su se i dječje radionice. U organizaciji Dječjeg vrtića Slavuj djeca iz područnih vrtića Strmec, Rakitje, Kerestinec i novi objekt Hoto Ville izrađivala su svoja "umjetnička djela" s bojama, papirom, plastelinom, nakitom i sl.

Za vrijeme dječjeg zabavnog programa, koji se odvijao u šatoru na Trgu Ante Starčevića, na istome se mjestu mogao pogledati sajam domaćih jela. Bila je to prezentacija i besplatna degustacija tradicionalnih domaćih jela, kao i izložba suvenira i kraluša. Izlagači KUD Strmec, KUD Sveta Nedelja, KUD Mala Gorica, Svetonedeljske mažoretkinje, Zavičajno društvo Zagorec i Plesni klub Ballance izložili su jela "kaj su jeli naši stari" i stvarno je tu bilo svega za degustirati. Medičarna Arko izložila je svoje suvenire, kao i obrt Ametist, a Zavičajno društvo Zagorec pokazalo je, osim jela, i tradicionalni svetonedeljski kraluš.

Naravno, u povodu Dana grada Sveta Nedelja održana je, u subotu poslijepodne, svečana sjednica Gradskog vijeća. U prostorijama gradske vijećnice, osim gradskih vjećnika, sjednici su prisustvovali gosti iz Svete Nedelje i Samobora s područja politike, školstva, kulture i policije. Od 18 sati započeo je i večernji program u šatoru, kojeg su otvorili kuburaši Kuburaškog društva Gromovnik. U bogatom cjelovečernjem programu nastupali su KUD-ovi iz Svete Nedelje, Bestovja, Kerestinca, Brezja, Male Gorice, Novaka, Rakitja i Strmca, kao i Svetonedeljske mažoretkinje i Plesni klub Ballance. Gosti večeri bili su Edo Vujić i Marina Tomašević s grupom Pravo vrijeme. Za sve posjetitelje bio je besplatan gulaš i piće, a na kraju večeri uslijedio je veličanstveni vatromet.

Izvor: www.svetanedeljalive.com

 
05.06.2007.

Udruženje obrtnika Samobor održalo svoju redovnu godišnju skupštinu

Obrtnici i u edukaciji

Udruženje obrtnika Samobor održalo svoju redovnu godišnju skupštinu

Samoborsko Udruženje obrtnika svoju godišnju skupštinu održalo je 31. svibnja u prostorijama udruženja u Šmidhenovoj, a skupštinari su svoj posao odradili onako kako to samoborski obrtnici znaju – brzo, precizno i kvalitetno. Uvodno, kratki je sažetak ponudio predsjednik UOS-a Marijan Karlović koji je nabrojao brojne aktivnosti obrtnika - od toga da je krojačka sekcija bila na sajmu u Italiji, frizeri u Opatiji, samoborski suveniri na Sajmu suvenira i na Markovom sajmu, do toga da se UOS na Zagrebačkom velesajmu predstavio s 11 obrtnika kojima su pripale i dvije nagrade Vrijedne ruke – Zdenku Antiću i Sandri Bubnić. Također, tu su bili kontrolni ispiti za kuhare i konobare, brojni seminari, stalno informiranje članova, brojni medijski nastupi, a, kako je Karlović najavio, u UOS-u se nadaju skoroj izradi monografije obrtništva i realizaciji projekta stipendiranja naučnika u deficitarnim zanimanjima.

O projektu je više rekla tajnica UOS-a Silva Lamot. Naime, na prijedlog poslodavca učenici 3. razreda bili bi predloženi za mjesečne stipendije od 600 kuna, a po završetku školovanja poslodavac bi se obvezao zaposliti naučnika-stipendista. Prijedlog može doživjeti još neke preinake, ali nadaju se u Udruženju obrtnika da bi realizacija projekta mogla početi s početkom srpnja. Tajnica UOS-a je u najkraćim crtama upoznala okupljene s novostima koje donosi skori novi Zakon o obrtu i Zakon o gradnji, a najavila je i dodatne aktivnosti UOS-a po pitanju edukacije. Osim nastavka suradnje s Gradom po pitanju deficitarnih zanimanja, počeli su i dogovori s Pučkim otvorenim učilištem oko programa cjeloživotnog obrazovanja pa će se za početak krenuti s kuharima i konobarima.

Za kraj, recimo da je UOS u prošloj godini raspolagao s 636 tisuća kuna od čega je ostalo 35 tisuća, a da je skupština predložila da UOS kandidira Nikolu Petkovića za Nagradu za životno djelo Grada Samobora te Renatu Kruhan za godišnju nagradu.

Kruno Solenički

Salamijada kao putokaz

Posebno zadovoljstvo Marijan Karlović iskazao je Samoborskim sajmom i Salamijadom. Za Sajam je ustvrdio kako je bio vrlo uspješan, bolje organiziran i bolje posjećen, a da je Salamijadi poseban štih dalo sudjelovanje Sekcije ugostitelja UOS-a.

– Oni su pokazali jedno zajedništvo i što se sve u Samoboru može pokazati na nečem neviđenom - ogromnom stolu koji je bio stvarno spektakularan. Župan Kožić i gradonačelnik Hvara su rekli da to nitko osim Samobora ne može napraviti. To pokazuje da, ako bi sve udruge surađivale, Grad, Udruženje obrtnika, Turistička zajednica i Poduzetnički centar, mogli bi svašta napraviti, svakome pomoći i u našem obrtništvu ne bi bilo problema – rekao je Karlović.

Željko Brodar – Elektroinženjering Brodar:

- Kad djeca već izaberu srednju školu, to je kasno. Zato sam počeo s obilaskom osnovnih škola gdje učenike upoznajem sa svojim zanimanjem i organiziram obilazak mojih pogona da bi možda djeca kasnije izabrala neko od takvih zanimanja. Izgubili smo u ratnim godinama 15-ak generacija, što sada itekako osjećamo kao nedostatak kvalificiranih radnika. Osim toga, mogla bi se organizirati i nekakva suradnja s nastavnicima i profesorima da bi ih se povremeno upoznavalo s novijim dostignućima u našim strukama, da i o tome mogu učiti djecu, kao i o stvarima iz naše svakodnevne prakse.

Nikola Petković – inovator:

- Grad bi trebao ubuduće potrebe za građevinskim radovima slati izravno na Udruženje obrtnika. Treba sugerirati Gradu da veće poslove, koji moraju na međunarodnu licitaciju, razbiju na nekoliko manjih dionica da bi se to izbjeglo i omogućilo manjima da rade. Slično kao što je to napravljeno u Varaždinu.

 
05.06.2007.

Gradonačelnik sa suradnicima ponovno se susreo s gospodarstvenicima

Grad želi partnerski odnos

Gradonačelnik sa suradnicima ponovno se susreo s gospodarstvenicima

Nakon novog susreta gradonačelnika s gospodarstvenicima u Poduzetničkom centru u Bregani ostao nam je dojam kako obrtnici i poduzetnici nisu znali iskoristiti boravak gradonačelnika Antuna Dubravka Filipca među njima, ojačanog s pročelnikom za gospodarstvo i odnedavno čelnim čovjekom PCS-a Željkom Radovanićem. Naime, nakon uvodnog dijela i prikaza najvažnijih pokazatelja stanja gospodarstva u gradu, očekivali smo rafal pitanja i brojne prijedloge, što se nije dogodilo. Iako je u dvorani bilo 50-tak okupljenih, pitanja i komentari stizali su na kapaljku. Izgleda da se samoborski gospodarstvenici još privikavaju na ovu mogućnost izravnog kontakta s čelnim ljudima Grada.

Neki komentari koji su stizali iz publike odnosili su se na zaštitu proizvodnje, na što je gradonačelnik odgovorio da je proces globalizacije jednostavno nemoguće zaustaviti i da više u gospodarstvu ne vlada protekcionizam. No, nakon što su otišli do kineskog i korejskog tržišta, naši su se privrednici ipak vratili pitanjima s domaćeg terena - školovanju i stipendijama. Tu ih je voditeljica ureda gradonačelnika Daniela Kalafatić pozvala na suradnju i to na način da se pridruže Gradu i dajući sredstva za stipendije obvežu korisnika na zaposlenje u gradu ili u svom poduzeću ili obrtu. Taj je prijedlog dobio načelnu podršku pa vjerujemo da će uskoro zaživjeti.

Načelno je podržana i ideja osnivanja Poslovnog kluba te su ponovno spomenuti problemi rascjepkanog zemljišta, zbog čega se ne mogu formirati veće gospodarske zone, a gradonačelnik se požalio da u gradu i dalje nedostaje građevinska operativa, jer se često nitko ne javlja na natječaje. Gradonačelnik je rekao i kako želi postići suradnju na zajedničkim projektima ne bi li gospodarstvenici Grad doživjeli kao partnera u poslu.

Kao uvod u ovo druženje poslužilo je izlaganje pročelnika Željka Radovanića, koji je iznio niz pozitivnih gospodarskih pokazatelja u gradu. Odnosi se to, prije svega, na dugotrajan trend smanjenja nezaposlenosti, očuvanje poduzetničke tradicije, rast broja poslovnih subjekta, rast broja stanovnika, a posebice je istaknuo niz pasivnih i aktivnih mjera koje Grad Samobor provodi u cilju jačanja gospodarstva – primjerice, porezne i druge olakšice te razne potpore. Ima i problema, a to su nezaposlenost žena (63% od ukupnog broja nezaposlenih) i samo 7% visokoobrazovanih kadrova.

Kako bi dobili što bolje pokazatelje stvarnih potreba gospodarstvenika, u dvorani je sve nazočne čekao i anketni listić u kojem su odgovarali na pitanja o potrebi za građevinskim zemljištem i slično. Na kraju je najavljeno novo druženje gospodarstvenika s gradonačelnikom i mogućnost tematskih skupova o gospodarstvu.

Mato Šipuš

 

Vidikovac iznad kapele svetog Jurja i službeno je otvoren za javnost

U Noršić Selu obilježeno 100 godina školstva u tamošnjoj područnoj školi

Predstavnici samoborske Udruge invalida razgledali su novu sportsku dvoranu u izgradnji

U Farkaševcu su učenici, učitelji i roditelji pokrenuli humanitarnu akciju i uredili učionice

96. sjednica Gradskog poglavarstva prošla je u znaku rasprava o raznoraznim priredbama

Sveta Nedelja proslavila svoj prvi Dan grada cjelodnevnim događanjima

Udruženje obrtnika Samobor održalo svoju redovnu godišnju skupštinu

Gradonačelnik sa suradnicima ponovno se susreo s gospodarstvenicima

Arhiva 2007

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2006

2005

2004

2003

2002