23.05.2005.

Natjecanje DVD-a u Galgovu

Natjecalo se staro i mlado, muško i žensko

Natjecanje DVD-a u Galgovu

Vjekoslav Garašić, organizator 2. kupa DVD-a u Galgovu, postrojio je u subotu 21. svibnja u 13 sati na igralištu NK Galgovo sve vatrogasne ekipe i dao znak za početak natjecanja u vatrogasnim vještinama za stare i mlade, za muške i ženske.

Na Kupu su usudjelovale ženske A ekipe iz Dragonošca, Odranskog Obreža i Molvica i zauzele upravo takav poredak. Dječja ženska DVD ekipa bila je samo ona iz Velikog Lipovca pa im je i pripalo zasluženo prvo mjesto. Muških A ekipa bilo je iz čak 11 DVD-a. Poredak je bio sljedeći: Bregana, Sveta Nedelja, Bijela Gorica, Dragonožec, Strmec, Zaprešić, Molvice, Rude, Klinča Sela, Pavučnjak i Veliki Lipovec.

U muškoj kategoriji od 6-12 godina bilo je osam ekipa. Dječaci iz Petkovog Brega bili su najbolji, a za njima su slijedili mali vatrogasci iz Zaprešića, Pavučnjaka, Velikog Lipovca 1, Cerja, Stupnika, Deanovca i Velikog Lipovca 2. Prve tri DVD ekipe u svakoj kategoriji osvojile su pehare. Nakon službenog proglašenja pobjednika svi su se dobro najeli, sve ekipe su se izmiješale i počeo je ples i druženje koji su potrajali do kasno u noć.

N.K.

 
23.05.2005.

Pokaznom vježbom spašavanja predstavljena novoosnovana Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Objedinjeni po europskom uzoru

Pokaznom vježbom spašavanja predstavljena novoosnovana Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Eko-selo Žumberak bilo je od petka 20. do nedjelje 22. svibnja prepuno zanimljivih gostiju. Tridesetak pasa različitih boja i pasmina, zajedno sa svojim vlasnicima, okupili su se kako bi uvježbali svoju glavnu zadaću – pronalaženje unesrećenih i izgubljenih. Sudjelovali su vodiči i psi iz Kluba za obuku službenih i sportskih pasa (KSS) iz Zagreba, Hrvatske udruge za odgoj potražnih pasa i šest pasa i njihovih vlasnika-vodiča iz splitskog KSS-a.

Podijeljeni u tri grupe, započeli su rad noćnom vježbom u petak 20. svibnja, a u subotu su sudjelovali u zajedničkoj pokaznoj vježbi i predstavljanju novoosnovane Državne uprave za zaštitu i spašavanje. O novoj Upravi nam je nekoliko riječi rekao zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje Damir Trut.

- Dosadašnji je sustav zaštite i spašavanja bio razjedinjen, a različite službe bile su u nadležnosti različitih ministarstava. MUP je pokrivao problematiku civilne zaštite i vatrogastva u sustavu organiziranja i pripremanja, dok su u nadležnosti Ministarstva obrane bili centri za obavješćivanje, sadašnji centri 112. To je novi broj uveden početkom ove godine i jedinstven je u cijeloj Europi. Budući da je postojao cijeli niz problema u sustavu i koordinaciji između ta dva ministarstva, unatrag tri godine razmatran je model da se sustav objedini i uspostavi krovna organizacija koja bi mogla lakše i kvalitetnije koordinirati, organizirati i planirati sve aktivnosti na području zaštite i spašavanja. Krajem dvanaestog mjeseca 2004. Sabor je donio Zakon o zaštiti i spašavanju, kojim je definirano da se ustrojava nova Državna uprava za zaštitu i spašavanje, koja je od 1.1.2005. počela s radom i već je objedinila segmente civilne zaštite, vatrogastva, sustav motrenja i obavješćivanja u svoju nadležnost. Državna uprava za zaštitu i spašavanje ima nadležnost koordinacije svih snaga zaštite i spašavanja u državi u slučaju većih nesreća i katastrofa. Ako se procijeni da sve raspoložive snage nisu dovoljne, u koordinaciji s njihovim glavnim stožerima, mogu se angažirati i vojne i policijske snage.

I ova pokazna vježba je u nadležnosti Uprave, a u njoj je integriran samo manji broj sudionika zaštite i spašavanja, s ciljem da se prikaže jedan segment zaštite i spašavanja. Ovdje je dat naglasak na gorske službe i pse tragače - rekao je Damir Trut.

Zapovjednik akcije Damir Pilček postrojio je u središtu Eko-sela u jedanaest sati sve sudionike pokazne vježbe. Tu je, uz već spomenute klubove i udruge za obuku pasa, bila i Komisija za potrage Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), koja objedinjava sve gorske spašavatelje koji imaju potražne pse u svojim stanicama. Za dio vježbe gorskog spašavanja bili su zaduženi predstavnici stanice HGSS-a Samobor, HGSS-a Zagreb i nadzorna služba Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje.

Novinari i TV-ekipe marljivo su snimali kada je dozapovjedniku akcije Vladimiru Novaku, zaduženom za dio pokazne vježbe iz domene gorskog spašavanja, zazvonio mobitel kojim je primio dojavu iz samoborskog centra za obavješćivanje. Time je akcijski dio pokazne vježbe počeo.

Dakle, akcija je započela pozivom na jedinstveni broj za pozive 112, koji je bio upućen samoborskom centru za obavješćivanje. Procjenom stanja unesrećenog, njegovog položaja i terena gdje se nalazi, u Centru su odlučili da se zahtijeva sudjelovanje Gorske službe spašavanja koja je, pak, zbog vrlo šturih podataka o lokaciji, odlučila u akciju uključiti i službene potražne pse, pa je sastavljen SAR tim potražnih pasa da pronađu unesrećenog.

Ovako ekipirani, ovoga puta u pratnji novinara, spasioci su krenuli brdskom stazom.

Kolonu je predvodilo pet pasa s vodičima. Vodiči su, po vrlo zahtjevnom terenu, slali pse lijevo i desno da pretražuju teren. Uskoro se začulo lajanje, što je bio pouzdan znak da je pas našao osobu koja miruje, jer ovi psi sve osobe koje se kreću posve ignoriraju i nastavljaju potragu.

Nakon što je unesrećeni lociran, u akciju su stupili članovi Hrvatske gorske službe spašavanja koji su, utvrdivši mu stanje, pružili unesrećenom prvu pomoć, a potom ga sistemom užadi i kolutura transportirali niz strmu padinu. Time je akcija spašavanja uspješno privedena kraju.

Pri povratku u Eko-selo okupljenim novinarima demonstriran je rad Katadyn filtera za vodu koji omogućava proizvodnju pitke vode iz bilo kojeg raspoloživog resursa, primjerice bara, lokvi, jezera i slično. Filteri posjeduju NATO certifikat, a postali su i sastavni dio opreme hrvatskih službi za spašavanje.

Nenad Kobasić

112 od sada i u Hrvatskoj

Za svaki slučaj i dalje na 92, 93 i 94!

112, jedinstveni europski telefonski broj za hitne intervencije, uveden je i u Hrvatskoj. Broj će biti na usluzi hrvatskim građanima i turistima za teže nesreće, požare, poplave i katastrofe. U novoosnovanoj Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje građane ipak mole da za pomoć pri manjim nezgodama i dalje zovu 92 za policiju, 93 za vatrogasce i 94 ako je potrebna medicinska pomoć. Još barem pet do osam godina 112 neće u potpunosti moći zamijeniti 92, 93 i 94 zbog loše koordiniranosti hrvatskih službi pružanja pomoći. Ilustrativan je slučaj zagrebačke Hitne pomoći, koja je inače na najvišem stupnju organizacije u Hrvatskoj. Ipak, nedavno su pogreškom primili poziv iz Rijeke za pomoć na Ekonomskom fakultetu. Kad su stigli na teren, unesrećeniku nije bilo ni traga – jer je, umjesto na zagrebačkom, pomoć čekao na riječkom Ekonomskom fakultetu.

N.K.

 
23.05.2005.

Obilježen Dan općine Sveta Nedelja

Slavlje uz kubure, grah i pivo

Obilježen Dan općine Sveta Nedelja

Pucnjevima iz kubura članovi Kuburaškog društva Gromovnik iz Bestovja, točno u 18 sati, dali su znak da može započeti program povodom obilježavanja 21. svibnja, Dana općine Sveta Nedelja. Trg Ante Starčevića bio je to subotnje veče prepun stanovnika općine i njihovih gostiju, kojima je priređen kulturno-umjetnički program. Okupljenima se najprije obratio novi - stari načelnik općine Krunoslav Markovinović.

- Evo nas opet, Sveto trojstvo stiglo, pa i Dan općine. Moram ispričati jednu zgodu. Mi smo prvih par godina imali Dan općine nedjeljom, kada se slavi i blagdan Presvetog trojstva. Onda je jedne godine bio pokojni kardinal Kuharić kod nas u općini i rekao nam da bi bilo dobro da mi to odvojimo. Idemo mi nedjeljom, a vi subotom, pa slavimo dva dana, rekao nam je. I tako sada slavimo blagdan Presvetog trojstva dva dana - subotom Dan općine, a nedjeljom u našoj župi. Evo, teče već trinaesta godina kako smo postali općina, trinaesta godina s gotovo istom ekipom. Koliko ste bili zadovoljni vidjelo se na izborima, pa vam ja od sveg srca zahvaljujem. Ono što vam želim je da se danas opustite i zabavite uz ove prekrasne izvođače - završio je Markovinović.

Nakon tog kratkog govora sve ostalo je bilo muzika, ples, igrokaz i, neizostavno, besplatno pivo i grah. Nastupili su KUD Antun Mihanović iz Bestovja, Svetonedeljske mažoretkinje, KUD Kerestinec, KUD Sveta Nedjelja, KUD Strmec, Društvo prijatelja Sloga iz Brezja, KUD Zvonko Lenard Pikić iz Rakitja i Dječji zbor Pikići. Poslije igrokaza Legenda iz dvorca Kerestinec, oko 20 sati, na pozornicu su se popeli Baruni i zabavljali okupljeno mnoštvo do sitnih sati.

Nenad Kobasić

 
23.05.2005.

Cjelodnevnim programom obilježen Međunarodni dan muzeja

Samoborska muzejska milja

Cjelodnevnim programom obilježen Međunarodni dan muzeja

Rijetko se koji grad veličine Samobora može podičiti nečim što u svjetskim metropolama zovu muzejska milja, niz značajnih galerija i muzeja u gradskoj jezgri. Takav niz od četiri značajne muzejsko-galerijske točke u Samoboru je nazvan Samoborska muzejsko galerijska staza i obuhvaća Samoborski muzej, Muzej Marton, Galeriju Prica i Foto galeriju Lang. Promocija vodiča Staze bio je središnja akcija programa za obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, o čemu su govorili ravnatelj Samoborskog muzeja Miroslav Milonjić i promotor Staze profesor Damir Fabek u ime Gradskog poglavarstva Samobora. Iznesena je zanimljiva inicijativa da se jedan dan u tjednu ili mjesecu za cijenu jedne ulaznice mogu obići sve četiri kulturne institucije Samoborske muzejsko galerijske staze.

Program je trajao cijeli dan 18. svibnja od devet ujutro do devet navečer za koje vrijeme je ulaz u muzeje i galerije bio tradicionalno besplatan. Kustosi muzeja predstavili su nove muzejske suvenire, replike značajnih eksponata Samoborskog muzeja. Voditeljica arheološke zbirke Zrinka Kušer predstavila je replike šalice i kadionice iskopanih u Budinjačkoj nekropoli na Žumberku kao i replike "samoboraca", srebrnog novca datiranog u prvo stoljeće prije Krista, koje je kovalo keltsko pleme Taurita. Kustosica Ivanka Brekalo predstavila je repliku karte Zagrebačke biskupije iz 1822. godine, a Lela Roćenović, voditeljica etnografske zbirke, nazočnima je predstavila replike kraluža, prsnih ukrasa karakterističnih za narodne nošnje samoborskog kraja. Andrej Lapaine je okupljenima predstavio majicu s natpisom MUZEJ JE ZAKON, koja će, kako je rekao, također postati muzejski eksponat za šezdesetak godina.

U devetnaest sati održan je u prostorijama Muzeja koncert trija Gracije. Dubravka Marković na violini, Tajana Seder Zalusky na čelu i Željka Kranjec Noll na klaviru, sat vremena izvodile su djela Handela, Mendelssohna, Puccinija, Rubinsteina i Brahmsa.

Nakon toga moglo se pogledati što sve znaju i rade ročnici koji su služili civilni vojni rok u Muzeju. Mihovil Dorotić predstavio se izložbom slika samoborskih motiva, a već je padao mrak kada su pred glavnim vratima muzeja okupljeni mogli pogledati žongerske sposobnosti još jednog bivšeg ročnika, Tome Kozarčanina. Završni dio programa bila je projekcija filma Prvi hrvatski muzejski autobus – Samobor 2004., autora Matka Burića i Frana Sokolića. Taj autobus bio je jedan od projekata i zamisli Samoborskog muzeja prošle godine, ali nažalost, po riječima ravnatelja Muzeja, njegovo daljne financiranje nije naišlo na dobar prijem u strukturama Grada. Geslo ovogodišnjeg događanja glasi: Muzeji su važno sredstvo kulturne razmjene, kulturnog obogaćivanja i razvoja međusobnog razumijevanja, suradnje i mira među ljudima. Ili, kraće, Muzeji – spone kulture. Muzejski program povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja priveden je kraju domjenkom za sve goste.

Nenad Kobasić

 
23.05.2005.

Završna akcija obilježavanja 130. obljetnice hrvatskog planinarstva

Čelo na Oštrcu, rep na Rudama!

Završna akcija obilježavanja 130. obljetnice hrvatskog planinarstva

U Rudama je tog oblačnog nedjeljnog jutra 15. svibnja bio pravi prometni krkljanac. Usku rudarsku kotlinu preplavili su automobili i deseci autobusa koji su iz svih dijelova Hrvatske dovezli planinare na 7. pohod Tragom prvog izleta HPD-a, završne akcije obilježavanja 130. obljetnice hrvatskog planinarstva. Unatoč naznakama lošeg vremena, akciji se odazvalo oko 1300 planinara i ljubitelja hodanja prirodom. Na igralištu RK Rudar pripremljena je mala svečanost na kojoj se okupljenim planinarima i gostima prvo obratio gradonačelnik Samobora Žarko Adamek u ime Poglavarstva Grada Samobora, pokrovitelja pohoda. Pozdravivši okupljene naglasio je da su Samoborci izuzetno ponosni što je baš ovdje prije 130 godina održan prvi planinarski pohod u Hrvatskoj, a potom je poželio svima ugodno penjanje. Kako se 130. obljetnica planinarstva održava pod visokim pokroviteljsvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, skupu se obratio njegov izaslanik Željko Mataja, naglasivši da predsjednik Mesić osobito poštuje djelovanje Planinarskog saveza zbog činjenice da planinarstvo nadilazi sport kao disciplinu, jer njeguje kulturu druženja i čuvanja prirode.

Na kraju se slavljenicima obratio i predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza Hrvoje Kraljević pobrojivši na početku sve akcije organizirane povodom obilježavanja ovog planinarskog i sportskog jubileja. Pritom je vrlo slikovito dočarao prošlost i usporedio je s našim vremenom.

– Danas ćemo proći tragom dvanaestorice članova "hapedaša", kako su se nekada popularno nazivali članovi Hrvatskog planinarskog društva. Prije 130 godina, 17. svibnja 1875. godine, u sedam sati ujutro ovdje su, u Rudama, započeli uspon. Za sat i pol stigli su na Oštrc, zatim proslijedili na vrh Plešivice, tamo došli u dva poslijepodne, te se istog dana vratili u Samobor. Prvi jubilarni pohod tragom te dvanaestorice organiziran je 1965. godine, a pohod 1975., prilikom obilježavanja 100. godišnjice, pokazao se kao pun pogodak. Tada je trasom puta prošlo pet tisuća planinara i novine su izvještavale da je kolona planinara bila tako duga da je njezin rep bio još uvijek ovdje u Rudama kad je njezin početak već stigao na Oštrc. Tada je odlučeno da se takav pohod organizira svakih deset godina. Ipak, ovo danas nije peti, nego šesti po redu, jer smo ga organizirali i prije pet godina na 125. obljetnicu. I, kao što vidite, od nekadašnje dvanaestorice naš je broj narastao na stotine i tisuće - rekao je Kraljević.

A kako su dvanaestorica iz Zagreba išli na Oštrc prije 130 godina? Prvo fijakerima do Podsuseda, zatim preko Save skelom i tek predvečer su stigli u Samobor na noćenje. Drugog su dana planinari pod vodstvom predsjednika Josipa Šlosera krenuli na uspon ili, kako su tada govorili, na laznju. Na tom putu nije se samo pilo i pjevalo, nego i istraživalo prirodu. Profesor Đuro Pilar nosio je sa sobom razne instrumente i njima mjerio geofizičke podatke.

Što se promijenilo u proteklih 130 godina? Osim što danas umjesto laznja govorimo uspon i što nas je umjesto dvanaestoro barem stotinu puta više, ima još mnogo razlika. Samobor je danas velik kao tadašnji Zagreb, a samo je u Samoboru više planinara nego što ih je tada bilo u cijeloj Hrvatskoj. Danas se penjemo dobro markiranim stazama i čekaju nas udobni planinarski domovi, a nekoć se sve moralo nositi na svojim leđima i probijati kroz šikaru. Nekoć je izlet iz Zagreba u Samoborsko gorje bio nalik dvodnevnoj ekspediciji, a danas je to moguće u jedno prijepodne. Nekadašnja grupica ljudi danas je prerasla u dvadeset tisuća članova.

- Ovim događajem zaključujem proslavu 130. obljetnice hrvatskog planinarstva. Sretno i doviđenja 2015. Tim riječima Hrvoje Kraljević dao je znak da uspon može početi. Uz zvuke tambura i pjesmu KUD-a Oštrc, mnoštvo je raspoloženih planinara krenulo u još jedno druženje s prirodom.

Nenad Kobasić

 

Natjecanje DVD-a u Galgovu

Pokaznom vježbom spašavanja predstavljena novoosnovana Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Obilježen Dan općine Sveta Nedelja

Cjelodnevnim programom obilježen Međunarodni dan muzeja

Završna akcija obilježavanja 130. obljetnice hrvatskog planinarstva

Arhiva 2005

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2004

2003

2002