Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Humanitarna akcija samoborskog HSLS-a

Pomoć Centru za odgoj i osposobljavanje u Lugu

Samoborski HSLS-ovci organizirali su u subotu, 3. travnja, prigodnu prodaju uskrsnih jaja. Akcija je imala humanitarni karakter, a prihod od prodaje namijenjen je Centru za odgoj i osposobljavanje omladine u Lugu. Tijekom akcije stranka je promovirana i dijeljenjem pregača s njihovim znakom.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Druga velika eko-akcija Ekološkog društva Žumberak

Čišćenje slivnog područja rijeke Kupčine u Žumberku

Povodom SVJETSKOG DANA VODA u subotu 27. ožujka EKOLOŠKO DRUŠTVO ŽUMBERAK je unatoč vremenskim nepogodama, nabujalim potocima, kiši i snježnoj vijavici dan prije akcije uspješno izvršilo čišćenje slivnog područja rijeke KUPČINE u Žumberku od Sopotskog slapa ispod planine Pliješ do Krašića, većim djelom na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje pod geslom

ULJEPŠAJMO SVOJ ZAVIČAJ – OD IZVORA DO DOMA.

Ove godine je, u odnosu na prošlu, područje čišćenja znatno prošireno, te je prikupljeno i znatno više otpada. Cijelo područje podijeljeno je na 37 zona, a za svaku zonu angažiran je voditelj čišćenja iz redova lokalnog stanovništva. Rijeka Kupčina s pritocima čišćena je sve do ispod Krašića, a osim sela uz rijeku Kupčinu i pritoke (Vrabci, Stupe, Kupčina Žumberačka, Milići, selo Žumberak, Žamarije, Jurkovo Selo, Kostanjevac, Čunkova Draga, Medven Draga, Svrževo, Kostel, Dol, Puškarov Jarak, Pribić i Krašić) eko-akcija je organizirana i u selima Sopote, Sošice, Reštovo, Duralije, Tupčina, Gornji i Donji Oštrc, Relići, Berdiki, Kordići, Visoče, Plavci, Petričko Selo, Kalje, Hartje, Drašći Vrh, Željezno i Veliki Vrh.

U eko-akciji čišćene su obale Kupčine i njenih pritoka te šume i okoliš puteva i cesta, a prikupljeno je oko 90 tona raznovrsnog otpada: 400 velikih vreća sitnog otpada, na stotine odbačenih olupina automobila, štednjaka, perilica, hladnjaka i drugih predmeta. Posao je bitno otežan time što je većinu tog otpada trebalo na desetak lokacija izvlačiti s traktorima s vitlima iz provalija, niz strmine uz ceste i putove, te iz drugih teško dostupnih mjesta, kao što su gudure i strme doline potoka.

Pri tome je potrebna dobra kondicija i spretnost da se na strmini ti komadi vežu, a potom izvlače. Sitni otpad izvlačen je u limenim bačvama Javne ustanove PP Žumberak – Samoborsko gorje, a uz strmine pod cestom kod sela Berdiki i Relići sitni je otpad izvlačen u odbačenoj kadi nađenoj s drugim otpadom, koja je privezana na vitlo poslužila kao sanjke. Ovdje su se osobito istaknuli planinari iz Siska koji su i članovi Ekološkog društva Žumberak, te domaći momci, učenici Janko i Nedjeljko Tarač, Nikola Brajković i Robert Kegljević predvođeni gđom Marijom Relić i g. Ivicom Berdikom, koji je radio sa svojim traktorom s vinčem.

Djelatnici Šumarije Krašić i Javne ustanove Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje marljivo su izvlačili krupni i sitni otpad iz provalija uz cestu blizu sela Željezno iznad potoka Svilnica, kao i u području Kordine gore te ispod Berdika.

Bilo je i lako dostupnih olupina automobila na divljim deponijima, poput onog iza škole u Željeznom, koje su djelatnici CESTA KARLOVAC utovarivali u kamione s pomoću stroja kombinirke kojim se olupina prije utovara zgnječi kako bi zauzimala manje prostora. Od sudionika odvoza posebno ističemo prečasnog g. Andriju Kekića, voditelja Karitasa Križevačke biskupije, koji je zadnji kamion morao ručno istovariti na privremenu deponiju, jer je stroj kombinirka prerano odvezen.

Većina prikupljenog, osobito krupnog otpada, odvezena je kamionima na privremene sabirne deponije u napuštene kamenolome ispod Cvitkovače, na prostrano raskrižje ceste iznad Hartja za Tomaševce, iznad sela Puškarov Jarak, te na još desetak mjesta u manjim količinama od kuda ga je firma EKO-FLOR nakon razvrstavanja (otpad koji sadrži metale), odvezla u C.I.O.S. na recikliranje, a ostalo u službene deponije.

U eko-akciji je sudjelovalo oko 300 sudionika. Od tog broja bilo je 98 planinara, od kojih su polovica članovi Ekološkog društva Žumberak, te hrvatskih planinarskih društava Vihor, Kapela, Zagreb-Matica, Pliva iz Zagreba i već spomenuti planinari HPD Sisak. Planinari su raspoređeni u više od dvadeset zona čišćenja uz vodotokove i teže dostupne predjele. Sudjelovalo je oko 45 učenika od kojih je njih 30 čistilo u zoni Krašić pod vodstvom prof. Mate Jurkovića, predsjednika PPP Lijepa naša - ogranak Krašić, oko 50 djelatnika Šumarije Krašić, Vodoprivrede Karlovac, Javne ustanove Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje, Cesta Karlovac, 4 člana Ekološke udruge Slapnica, te oko 100 predstavnika lokalnog stanovništva. Za sve sudionike eko-akcije osigurane su radne rukavice i vreće za prikupljanje otpada, te besplatni zajutrak i zakuska s veselicom po završetku akcije. Za planinare je organiziran besplatni prijevoz autobusima iz Zagreba.

Ekološko društvo Žumberak je akciju čišćenja organiziralo ohrabreno prošlogodišnjom potporom ZAGREBAČKE ŽUPANIJE u suradnji s OPĆINOM ŽUMBERAK, OPĆINOM KRAŠIĆ i JAVNOM USTANOVOM PARK PRIRODE ŽUMBERAK – SAMOBORSKO GORJE, te uz aktivnu pomoć u ljudstvu i strojevima ŠUMARIJE KRAŠIĆ i CESTA KARLOVAC. Pomoć su pružili i ŽUC ZAGREBAČKE ŽUPANIJE financiranjem jednog kamiona, prečasni g. Andrija Kekić s kamionom, g. Milan Morduš s bagerom, UPRAVA ŠUMA KARLOVAC i HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO ustupili su kombi za prijevoz sudionika čišćenja, VODNOGOSPODARSKA ISPOSTAVA KUPA KARLOVAC i VODOPRIVREDA KARLOVAC D.D. dale su nam na korištenje traktor s prikolicom, a sa svojom ekipom su čistili isti dan "čepove" u Slapnici i Kupčini. SAMOBORČEK d.o.o. iz Samobora i AUTOTRANSPORT Karlovac donirali su prijevoz planinara iz Zagreba, više voditelja čišćenja sudjelovali su u eko-akciji s traktorima, a EKO FLOR iz Jastrebarskog je po povoljnim uvjetima preuzeo odvoz prikupljenog otpada na recikliranje u C.I.O.S., te u službene deponije. ŽUC Karlovačke županije dat će na raspolaganje kamion za akciju čišćenja u Radatovićima, koja će se provesti 25. travnja ove godine, a već 15. travnja provest će se eko-akcija čišćenja samoborskog djela Žumberka od Gabrovice do Stojdrage, te početkom svibnja na području Gornje Vasi.

Svoj doprinos akciji donacijama ili radom dali su Lovačka društva KUNA Kalje, JASTREB Kostanjevac, FAZAN Krašić, PILANA KRAŠIĆ gđe Ankice Penić, KLAONICA, PRODAJA I PRERADA MESA MILIVOJ MEDVEN Prekrižje, TRGOVINA NA VELIKO I MALO MESNIM PROIZVODIMA iz Krašića g. Željka Štajcera, MESNICA ŽABČIĆ iz Krašića, DVD Kostanjevac ustupanjem dvorane, Božica Seka Pintar "Žumberačka Krijesnica" koja je napravila tristo izvrsnih sendviča, SUPERKONZUM iz Jastrebarskog, PEKARA KRAŠIĆ g. Stjepana Mikuša, te ugostitelj Francek Bukovac sa suprugom.

Planinare koji su čistili u zonama Vrabci i Jankovići osobito su počastili g. Tomica Vrabac i cijenjena obitelj Branka Vlahovića, čija su tri člana sudjelovali s traktorima u eko-akciji.

Naša namjera je bila da glavni izvršitelj eko-akcije bude domaće stanovništvo, a sudjelovanje planinara i ljubitelja prirode da bude prvenstveno podupirujuće i edukativno. Jer, cilj eko-akcije je poticanje naše lokalne zajednice na ispravan odnos i postupanje s otpadom, kao i uklanjanje godinama nagomilavanog otpada iz sada zaštićene prirode. Ove godine je odziv lokalnog stanovništva bio znatno bolji, a slab je bio samo u par zona od njih trideset i sedam, gdje su imenovani voditelji akcije zatajili, premda smo im poziv i zamolbu da sudjeluju uputili pismeno i telefonski mjesec dana prije, a općinski vijećnici su pozvani i od strane općinskih vijeća da sudjeluju u akciji. K tome, uputili smo pismene pozive svim dobrovoljnim vatrogasnim društvima i svim mjesnim odborima. Voditeljima čišćenja po zonama poslali smo 400 letaka-plakata s pozivom lokalnom stanovništvu da sudjeluje u čišćenju, a tiskani su i na oglasnim tablama istaknuti i veliki plakati – poziv stanovništvu na sudjelovanje u eko-akciji.

Pozivi su upućivani i preko lokalnih radio postaja, najčešće preko radija Jastrebarsko višekratno u sklopu emisije lokalnih vijesti, te četiri četvrtka u emisiji Markova centrifuga, blok «Divan je Žumberak kraj»; tri puta preko Radia Kaj i dva puta preko Radio Samobora u emisiji "Zaista, zaista kažem vam". Ovim Kristovim riječima, po kojima je nazvana radio emisija, možemo još samo dodati poznatu upozoravajuću izreku Sv. Oca Ivana Pavla II.: "EKOLOŠKA KRIZA JE PONAJPRIJE KRIZA MORALA I ISTINSKI PREZIR SPRAM ČOVJEKA", a mnogi toga, nažalost, nisu svjesni! Krajnje je vrijeme da naše krajeve oslobodimo otpada, kojeg treba svrstavati, reciklirati i korisno upotrijebiti!

Prof. Josip Zlatko Šintić

predsjednik Ekološkog društva Žumberak

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Nova inicijativa Meridijana i Gradskog poglavarstva

Znanstvena monografija Samobora

U maloj dvorani Hrvatskog doma održana je 31. ožujka inicijativna sjednica za izradu projekta s radnim naslovom "Znanstvena monografija Samobora". Na inicijativu samoborskog gradskog poglavarstva i samoborske izdavačke kuće Meridijani za ovaj sastanak je poslano osamdesetak poziva na koje se odazvala polovica uzvanika. Uglavnom su to bili sveučilišni profesori, dekan i prodekani sa zagrebačkog sveučilišta, a Samoborci su bili u manjini. Nakon uvodnog pozdrava Damira Fabeka, nazočne je pozdravio gradonačelnik Samobora Žarko Adamek i izrazio nadu da će Samobor napokon dobiti vrijednu monografiju kakva se čeka već desetljećima pa i duže. U ime izdavača uvodno je govorio prof. dr. Drago Feletar koji je i inicijalni urednik ovog izdanja. Rekao je da se nada da će monografija, ako se odluči da se u izradu krene, izaći iz tiska 2007. godine. Predložio je da se oformi tim ljudi koji će voditi izradu ovog opsežnog enciklopedijskog djela. U timu bi bili uglavnom sveučilišni profesori s mnogih fakulteta čije je znanje vezano uz mnoge aspekte povijesti i sadašnjosti Samobora i šire okolice, od Save do Žumberka. Monografija Samobora sadržavala bi oko tisuću kartica teksta, 1200 do 1500 ilustracija tj. faximila, karata, fotografija i drugog materijala. Golemu arhivsku građu koja se čuva u Samoborskom muzeju, kod privatnih osoba i u drugim ustanovama treba proširiti proučavanjem građe iz arhiva u Zagrebu, Celju, Grazu, Bratislavi, Beču, Vatikanu, Varaždinu i Budimpešti. Na taj način dobila bi se sinteza samoborske povijesti i geografije. Kod obrade će se koristiti najnovija metodologija koja se koristi u geografskim i povjesnim istraživanjima. Na kraju su se nazočni razišli s odlukom da se u izradu monografije treba i mora ići, a uskoro će biti sazvan sastanak užeg uredništva, na kojem će se definirati metodologija rada na ovom opsežnom djelu.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Okrugli stol u organizaciji POU Samobor i Samoborfesta d.o.o.

Kuda ide Fašnik?

Pučko otvoreno učilište i Samoborfest d.o.o. bili su organizatori su okruglog stola na temu "Što Samoborski fašnik jest i što bi u budućnosti trebao biti", koji je održan 25. ožujka, u maloj dvorani Hrvatskog doma.

Okruglom stolu prisustvovalo je dvadesetak osoba iz javnog života Samobora koje su dosada sudjelovale u organizaciji ove najveće samoborske manifestacije, ali se nisu odazvali predstavnici Turističke zajednice koja je bila organizator ovogodišnjeg Fašnika.

Brojne kritike izrečene su upravo povodom ovog Fašnika, a izneseni su i konkretni prijedlozi za podizanje kvalitete i prezentacije Fašnika ubuduće. Tako je pročelnik Damir Fabek predložio novi način financiranja Fašnika, a Robert Škiljan se zauzeo za profesionalan pristup organizaciji Fašnika, čime bi se izbjegle improvizacije koje dovode do brojnih propusta. Predstavnici mjesnih odbora založili su se za ravnopravnije financiranje maskiranih povorki, prema kojem bi svi mjesni odbori koji sudjeluju na Fašniku dobili ista sredstva umjesto nagrađivanja triju najboljih.

Jurica Škiljan postavio je pitanje odgovornosti za ovaj, po njemu, katastrofalan Fašnik. Većina prisutnih je kao razlog "neuspjeha" navela sve lošije odnose i funkcioniranje likova koji su nositelji predstave na samoj pozornici, čemu pridonosi i upitan izbor zabavljača što se tiče kvalitete. Stoga je Josip Fresl predložio da se formira tim koji bi valorizirao događaje na Fašniku, te bi se tako izbjegle negativnosti ubuduće. Bilo je riječi i o nastupima dječjih povorki, za koje Mirjana Jelašac smatra da trebaju dobiti više prostora, a samim time bi se grupe mogle bolje pripremiti za svoje nastupe.

Pročelnik za gospodarstvo Tomo Gvozdanović pozvao je zainteresirane prisutne da dođu na sjednicu Gradskog vijeća kada će se raspravljati o izvješću s ovogodišnjeg Fašnika, te zaključio kako Fašnik treba nadograđivati i poboljšavati, ali bez eksperimenata.

Gradonačelnik Žarko Adamek smatra da ipak nije sve tako loše, da je Fašnik koncepcijski dobro osmišljen, a neke negativnosti ovogodišnjeg Fašnika prizašle su djelomično i zbog problema nastalih unutar Turističke zajednice nad kojom Grad nema potpunu ingerenciju. O ne manje važnom problemu prometa za vrijeme Fašnika govorio je Igor Vandekar, te istaknuo kako bi se boljim rješenjem prometne regulacije motiviralo goste koji dolaze iz Zagreba i oklice da duže i češće borave u Samoboru za vrijeme trajanja Fašnika.

Organizatori ovog okruglog stola najavili su održavanje još najmanje dva ovakva skupa koji bi trebali pokušati odgovoriti na pitanje kako bi Fašnik trebao izgledati ubuduće. Sljedeći okrugli stol planira se održati sredinom svibnja.

Stjepan Stanić

FOTO: Damir Fabek, pročelnik za društvene djelatnosti i član Turističkog vijeća TZ Grada Samobora, Miroslav Burić, do prošle godine fašnički Sudec i pročelnik za društvene djelatnosti Zagrebačke županije i Darko Kupres, ovogodišnji Princ Fašnik

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)