Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

100 godina hokeja na travi

Počelo je u Samoboru

U gotovo svim krajevima naše zemlje poznata su narodna nadmetanja i igre štapom, palicom ili nekim sličnim predmetom, kojim se udara ili gura neki okrugli predmet, u idealnom slučaju - lopta. Takve su igre sačuvane pod raznim imenima: tokačenje, kotačenje, koturanje, čula čvara, kličenje itd.

Hokej, kao igra koja bi se mogla usporediti s pobrojanim narodnim igrama nastala je u Engleskoj u 19. stoljeću, a u ovim ju je krajevima, kao i brojne druge, počeo promicati Franjo Bučar. S hokejom se je upoznao na Centralnom kraljevskom gimnastičkom zavodu u Stockholmu, a u Zagrebu ga je predstavio u sklopu Tečaja za učitelje gimnastike, nazvavši taj sport "hokejom na livadi".

Po uzoru na osnivanje športskih društava HAŠK i PNIŠK, trojica samoborskih gimnazijalaca, Milan Švarić, Fran Šuklje i Gvido Špigelski, osnovala su ljeti 1903. godine u Samoboru Akademski športski klub Šišmiš. Uz brojne sportske aktivnosti, atletiku, nogomet, plivanje, mačevanje, skijanje, sanjkanje, tenis, biciklizam, igrali su i - hokej.

30. kolovoza 1908. godine u Samoboru je AK Šišmiš organizirao Samoborske sportske igre na kojima su, uz domaće sportaše, nastupili i članovi HAŠK-a i SŠK Concordie. Na Novom trgu, ispred današnje zgrade Pučkog učilišta, uređeno je igralište na kojem je odigrana prva javna utakmica u hokeju na travi u Hrvatskoj. Uzbudljivu igru natjeravanja lopte "hokej-batinama" opisao je u tadašnjem Samoborskom listu sveučilišni profesor dr. Hinko Hranilović: "...Krasna bijaše slika kada su okretne i čile mladenačke pojave u hockey-u, u prvoj točki Matcha započeli borbu tjelesne vještine i brzine, ali i duševne okretnosti i odlučnosti. Svaki čas se slika mijenja, iako se jedva moglo slijediti strelovitu brzinu kojom je lopta letila čas prema jednom, čas prema drugom golu. Posljedak igre u formalnom pogledu nije za Samoborce bio povoljan, ali stručnjak je mogao opaziti da samoborski Crew raspolaže vanredno dobrim igračima...".

Tako je počelo, a hokej na travi vremenom se razvijao, osnivani su klubovi, između ostalog i ženski, a najveći je uspjeh zabilježen na Mediteranskim igrama u Splitu, kada je reprezentacija tadašnje Jugoslavije, u kojoj su igrali brojni igrači iz Hrvatske, osvojila prvo mjesto.

Stjepan Stanić

FOTO: Prvi hokejaši na travi, 1908. godine

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Osnivanje informatičkih sekcija pri osnovnim školama

U nekoliko koraka do informatičkih znanja

27. kolovoza u prostorijama Zajednice tehničke kulture Grada Samobora potpisan je ugovor oko osnivanja Informatičkih sekcija pri osnovnim školama na području Grada. Odbor za škole ZTKGS u sastavu Damir Čučić, ing. Davor Kordić i dipl.ing. Ivica Knežević je na osnovi pristiglih ponuda odlučio da u OŠ Bogumil Toni i Bregana predavač bude Tomislav Vojodić, student PMF-a smjer fizika i informatika, a u OŠ Samobor, Rude i Sv. Martin pod Okićem predavač će biti Ivan Klarić, student FER-a smjer računalstvo.

Nastava je predviđena za učenike viših razreda osnovnih škola, a naročito učenike sedmih i osmih razreda koji bi mogli zbog zrelijeg načina razmišljanja i većeg matematičkog znanja bolje shvatiti materiju, naročito zadnji dio materije koji zahtijeva apstraktan način razmišljanja. Međutim, ukoliko se u grupi nalazi mješovita populacija učenika (od petog do osmog razreda), program se lagano može podijeliti u dva dijela, jer učenici petih i šestih razreda vjerojatno ne bi uspjeli u potpunosti razumjeti svu materiju, nego bi se prilagodila njihovoj dobi.

Prva se cjelina sastoji od upoznavanja učenika s osnovnim postupcima i strukturama podataka u programiranju u programskim jezicima BASIC ili Pascal. Iako bi naš osobni izbor bio Pascal, a i preporuka učenicima bi bila da nauče raditi u Pascalu, oni učenici koji već posjeduju predznanje iz BASIC-a moći će nastavu pratiti i u tom jeziku zbog sličnosti među programskim jezicima.

Druga cjelina nije vezana uz programski jezik, već se u njoj obrađuju osnovni algoritmi i strukture podataka, kao i načini razmišljanja koji pomažu u rješavanju problemskih zadataka. Jedan sat nastave se također sastoji od dva dijela: teoretskog i praktičnog. U prvom, teoretskom dijelu, predavač drži predavanje o teoriji na kojoj počiva tema koja se u tom satu obrađuje, a u drugom satu se problem vezan uz temu implementira u programskom jeziku po izboru. Na kraju sata učenici dobivaju svojevrsnu domaću zadaću, tj. problemske zadatke vezane uz obrađenu temu. Na sljedećem satu učenici mogu međusobno i s predavačem diskutirati o problemima s prošlog sata, kao i riješiti eventualne nedoumice i probleme na koje su naišli.

Također, kao važan element sustava nastave, treba spomenuti i svojevrsna interna natjecanja koja bi se održavala svaki peti tjedan nastave. Na tim natjecanjima bi učenici dobili po tri problemska zadatka vezana uz teme koje su obrađene u prethodnim tjednima nastave. Također, pred općinska, županijska i državna natjecanja su moguća dodatna pripremna natjecanja kako bi učenici stekli što bolju natjecateljsku formu i smanjili se učinci treme na natjecanju.

K.Z.

FOTO: tajnik ZTKGS Krunoslav Znika (desno) i jedan od predavača Tomislav Vojvodić