06.09.2003.

100 godina hokeja na travi

Počelo je u Samoboru

100 godina hokeja na travi

U gotovo svim krajevima naše zemlje poznata su narodna nadmetanja i igre štapom, palicom ili nekim sličnim predmetom, kojim se udara ili gura neki okrugli predmet, u idealnom slučaju - lopta. Takve su igre sačuvane pod raznim imenima: tokačenje, kotačenje, koturanje, čula čvara, kličenje itd.

Hokej, kao igra koja bi se mogla usporediti s pobrojanim narodnim igrama nastala je u Engleskoj u 19. stoljeću, a u ovim ju je krajevima, kao i brojne druge, počeo promicati Franjo Bučar. S hokejom se je upoznao na Centralnom kraljevskom gimnastičkom zavodu u Stockholmu, a u Zagrebu ga je predstavio u sklopu Tečaja za učitelje gimnastike, nazvavši taj sport "hokejom na livadi".

Po uzoru na osnivanje športskih društava HAŠK i PNIŠK, trojica samoborskih gimnazijalaca, Milan Švarić, Fran Šuklje i Gvido Špigelski, osnovala su ljeti 1903. godine u Samoboru Akademski športski klub Šišmiš. Uz brojne sportske aktivnosti, atletiku, nogomet, plivanje, mačevanje, skijanje, sanjkanje, tenis, biciklizam, igrali su i - hokej.

30. kolovoza 1908. godine u Samoboru je AK Šišmiš organizirao Samoborske sportske igre na kojima su, uz domaće sportaše, nastupili i članovi HAŠK-a i SŠK Concordie. Na Novom trgu, ispred današnje zgrade Pučkog učilišta, uređeno je igralište na kojem je odigrana prva javna utakmica u hokeju na travi u Hrvatskoj. Uzbudljivu igru natjeravanja lopte "hokej-batinama" opisao je u tadašnjem Samoborskom listu sveučilišni profesor dr. Hinko Hranilović: "...Krasna bijaše slika kada su okretne i čile mladenačke pojave u hockey-u, u prvoj točki Matcha započeli borbu tjelesne vještine i brzine, ali i duševne okretnosti i odlučnosti. Svaki čas se slika mijenja, iako se jedva moglo slijediti strelovitu brzinu kojom je lopta letila čas prema jednom, čas prema drugom golu. Posljedak igre u formalnom pogledu nije za Samoborce bio povoljan, ali stručnjak je mogao opaziti da samoborski Crew raspolaže vanredno dobrim igračima...".

Tako je počelo, a hokej na travi vremenom se razvijao, osnivani su klubovi, između ostalog i ženski, a najveći je uspjeh zabilježen na Mediteranskim igrama u Splitu, kada je reprezentacija tadašnje Jugoslavije, u kojoj su igrali brojni igrači iz Hrvatske, osvojila prvo mjesto.

Stjepan Stanić

FOTO: Prvi hokejaši na travi, 1908. godine

 
06.09.2003.

Osnivanje informatičkih sekcija pri osnovnim školama

U nekoliko koraka do informatičkih znanja

Osnivanje informatičkih sekcija pri osnovnim školama

27. kolovoza u prostorijama Zajednice tehničke kulture Grada Samobora potpisan je ugovor oko osnivanja Informatičkih sekcija pri osnovnim školama na području Grada. Odbor za škole ZTKGS u sastavu Damir Čučić, ing. Davor Kordić i dipl.ing. Ivica Knežević je na osnovi pristiglih ponuda odlučio da u OŠ Bogumil Toni i Bregana predavač bude Tomislav Vojodić, student PMF-a smjer fizika i informatika, a u OŠ Samobor, Rude i Sv. Martin pod Okićem predavač će biti Ivan Klarić, student FER-a smjer računalstvo.

Nastava je predviđena za učenike viših razreda osnovnih škola, a naročito učenike sedmih i osmih razreda koji bi mogli zbog zrelijeg načina razmišljanja i većeg matematičkog znanja bolje shvatiti materiju, naročito zadnji dio materije koji zahtijeva apstraktan način razmišljanja. Međutim, ukoliko se u grupi nalazi mješovita populacija učenika (od petog do osmog razreda), program se lagano može podijeliti u dva dijela, jer učenici petih i šestih razreda vjerojatno ne bi uspjeli u potpunosti razumjeti svu materiju, nego bi se prilagodila njihovoj dobi.

Prva se cjelina sastoji od upoznavanja učenika s osnovnim postupcima i strukturama podataka u programiranju u programskim jezicima BASIC ili Pascal. Iako bi naš osobni izbor bio Pascal, a i preporuka učenicima bi bila da nauče raditi u Pascalu, oni učenici koji već posjeduju predznanje iz BASIC-a moći će nastavu pratiti i u tom jeziku zbog sličnosti među programskim jezicima.

Druga cjelina nije vezana uz programski jezik, već se u njoj obrađuju osnovni algoritmi i strukture podataka, kao i načini razmišljanja koji pomažu u rješavanju problemskih zadataka. Jedan sat nastave se također sastoji od dva dijela: teoretskog i praktičnog. U prvom, teoretskom dijelu, predavač drži predavanje o teoriji na kojoj počiva tema koja se u tom satu obrađuje, a u drugom satu se problem vezan uz temu implementira u programskom jeziku po izboru. Na kraju sata učenici dobivaju svojevrsnu domaću zadaću, tj. problemske zadatke vezane uz obrađenu temu. Na sljedećem satu učenici mogu međusobno i s predavačem diskutirati o problemima s prošlog sata, kao i riješiti eventualne nedoumice i probleme na koje su naišli.

Također, kao važan element sustava nastave, treba spomenuti i svojevrsna interna natjecanja koja bi se održavala svaki peti tjedan nastave. Na tim natjecanjima bi učenici dobili po tri problemska zadatka vezana uz teme koje su obrađene u prethodnim tjednima nastave. Također, pred općinska, županijska i državna natjecanja su moguća dodatna pripremna natjecanja kako bi učenici stekli što bolju natjecateljsku formu i smanjili se učinci treme na natjecanju.

K.Z.

FOTO: tajnik ZTKGS Krunoslav Znika (desno) i jedan od predavača Tomislav Vojvodić

 

100 godina hokeja na travi

Osnivanje informatičkih sekcija pri osnovnim školama

Arhiva 2003

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2002